No liječnici upozoravaju kako postoje određeni mitovi o utjecaju hrane na zdravlje srca u koje mnogi ljudi vjeruju, a zapravo su netočni, donosi Yahoo! Life. Evo o kojim se mitovima radi.
Prehrana s niskim udjelom masti najbolja je za zdravlje srca
Dr. Steven Masley, liječnik, klinički profesor na Sveučilištu u Južnoj Floridi, rekao je da mnogi ljudi još uvijek vjeruju da su sve masnoće loše za zdravlje srca. Objasnio je da bismo trebali minimizirati ili izbjegavati transmasti (koje se nalaze u mnogim brzim jelima) i hidrogenizirane masti (koje se obično nalaze u prerađenoj hrani), ali nezasićene masti su zapravo korisne za zdravlje srca.
Kako dodaje, nezasićene masti nalaze se u hrani poput ribe, maslinovog ulja, avokada, orašastih plodova i sjemenki, a znanstvene studije su otkrile da prehrana koja uključuje nezasićene masti zapravo može smanjiti rizik od srčanih bolesti.
Jaja su loša za srce
Masley, koji je i nutricionist, kaže da mnogi njegovi pacijenti izbjegavaju jaja jer vjeruju da jaja povisuju kolesterol. "Ali ona zapravo uopće ne utječu mnogo na kolesterol", rekao je. Naime, dvije velike studije otkrile su da konzumacija jednog jajeta dnevno nije povezana s povećanjem rizika od srčanih bolesti. Druga znanstvena studija koja je uspoređivala prehranu ljudi u Japanu s ljudima u SAD-u otkrila je da oni imaju manji rizik od bolesti koronarnih arterija unatoč tome što jedu više jaja od ljudi u SAD-u.
Crveno meso treba izbjegavati pod svaku cijenu
U umjerenim količinama, crveno meso samo po sebi možda nije tako loše za zdravlje našeg srca kao hrana koju jedemo uz njega, objašnjavaju stručnjaci. Iako mnoge studije povezuju konzumaciju crvenog mesa s povećanim rizikom od srčanih bolesti i smrtnosti od njih, brojke nisu tako drastične.
Znanstveno izvješće objavljeno 2019. godine sugerira kako ne postoji direktna veza između crvenog mesa i zdravlja srca. Istraživanje se provodile tri godine, uzimajući u obzir rad 14 istraživača iz sedam različitih zemalja. Autori izvješća analizirali su podatke ljudi, fokusirajući se na vezi između konzumacije crvenog mesa i zdravlja srca, ali i rak. Za svaku studiju koju su analizirali, istraživači su otkrili da je veza između crvenog mesa i bolesti u rasponu od niske do vrlo niske.
To bi značilo da je dozvoljeno konzumirati crveno meso, a da ono ne utječe na zdravlje srca. Ipak, stručnjaci naglašavaju da bi konzumacija ove namirnice ipak trebala biti umjerena.
Ako uzimamo lijekove za zdravlje srca, to znači da možemo jesti što god želimo
Bilo bi lijepo kad bismo mogli samo popiti tabletu i onda raditi što god želimo bez posljedica za svoje tijelo, zar ne? Ipak, to nije moguće. Masley je rekao da se neki od njegovih pacijenata na lijekovima, poput statina (lijekova za snižavanje kolesterola), ponašaju na ovaj način. ''Ne mogu vam reći koliko sam pacijenata imao koji su otišli jesti u restoran misleći da ako uzmu još jednu tabletu za kolesterol mogu jesti što god žele'', rekao je.
On objašnjava da prehrana puna hrane siromašne hranjivim tvarima i nedostatak tjelovježbe ''potkopava'' statine, uzrokujući da oni ne djeluju dovoljno dobro. Podaci to potvrđuju. Znanstveno izvješće koje je obuhvatilo više od 69 tisuća ljudi otkrilo je da, iako ovi lijekovi mogu biti korisni kao primarna prevencija srčanih bolesti, nisu povezani s nižim rizikom od smrti povezane sa srčanim bolestima. Glavni razlog za to je taj što statini ne utječu na težinu, a znanstvene studije pokazuju da prehrana siromašna hranjivim tvarima može uzrokovati pretilost, što je glavni faktor rizika za kardiovaskularne bolesti.
U nekom trenutku promjena prehrane nije dovoljna da poništi štetu koja je već učinjena srcu
Liječnici tvrde da nikada nije kasno početi brinuti o zdravlju svoga srca. ''Čak i ako vam je dijagnosticirana srčana bolest, zdrava prehrana i životne navike još uvijek mogu smanjiti njezin utjecaj. Imao sam pacijente kojima sam radio operaciju srca i oni su nakon toga uvelike poboljšali svoje zdravlje kada počnu paziti na prehranu i način života'', rekao je Masley.
Ono što osnažuje zdravlje srca je to što je mnogo toga zapravo pod našom kontrolom. Nitko nije predodređen da doživi srčani udar, većina ovisi upravo o navikama koje svaki čovjek može promijeniti, prije ili kasnije.
