U noći sa subote na nedjelju ipak vraćamo kazaljke unazad, sa tri na dva sata. Iako je prethodnih godina bilo diskusija o tome zašto to i dalje radimo kao i prijedloga da se ukine, ova praksa i dalje je na snazi. Možda se čini kao sitnica, ali pomjeranje sata ima brojne posljedice.
U noći sa subote na nedjelju ipak vraćamo kazaljke unazad, sa tri na dva sata. Iako je prethodnih godina bilo diskusija o tome zašto to i dalje radimo kao i prijedloga da se ukine, ova praksa i dalje je na snazi. Možda se čini kao sitnica, ali pomjeranje sata ima brojne posljedice.
Ideja sezonskog pomjeranja sata uvedena je početkom 20. vijeka, s ciljem boljeg iskorištavanja dnevnog svjetla i uštede energije. Međutim, savremene studije pokazuju da energetske koristi više nisu značajne, dok stručnjaci upozoravaju i na negativne utjecaje na zdravlje, poput poremećaja sna, koncentracije i raspoloženja, te veći rizik od srčanih tegoba.
"Kada pet ili šest mjeseci spavamo kontinuitano, nadam se kontinuirano, spavamo i budimo se i onda pomaknemo taj sat za samo sat vremena, u tijelu se može dogoditi stresna reakcija i ta stresna reakcija, smatramo, ne znamo sto postotno, zbog nje se povećava rizik za srčani, moždani udar i određene mentalne poremećaje", naveo je Alen Juginović, neuronaučnik sa Harvard Medical School.
Iako prelazak na zimsko obično izaziva manje potreškoća nego prelazak na ljetno račinanje vremena, mnogi građani osjećaju promjene u prvih nekoliko dana.
Anketa:
"Hoće jedan dan, eto. Vjerovatno ću u ponedeljak malo kasniti ili raniti", "Ja sam penzioner, ja mogu i spavat i ustat i leć kad god hoću, ali je malo problrem zbog terapije, pritiska i srca. Malo se to poremeti i treba jedno desetak, petnaest dana da bi se ustabililo".
Prelazak na zimsko računanje vremena donosi i praktične promjene u svakodnevici, stoga stručnjaci savjetuju postepeno prilagođavanje novom ritmu, kako bi se ublažile posljedice na biološki sat.
"Američka akademija za medicinu spavanja smatra da se ne treba pomicati vrijeme i da je zimsko računanje vremena, ono na koje sad idemo, na kojem bi zapravo trebali i ostati. Konzistencija odlaska na spavanje u isti sat i buđenja u isti sat, istraživanja su pokazala da je gotovo jednako važna kao i sama dužina spavanja. Nije isto ako jedan odemo u 22 sata, drugi u 1:00 sat iza ponoći, pa onda u ponoć, bez obzira što spavate sedam sati, važno je održati i ritam spavanja", pojasnio je Juginović.
Evropska unija je 2019. predložila kraj pomjeranja sata, ali dogovor o tome da li zadržati ljetni ili zimski režim nikada nije postignut.
Anketa:
"Mislim da je dobro ovo što rade tako i za poljoprivredu i za ljude koji rade da je bolje ovako", "Nisam za ukidanje, meni odgovara kad se ujutru ranije razdani, jeste da se ranije i naveče smrači, ali ja sam navikla čitav život na to pomjeranje sata i meni to prilično odgovara", "Ja bih voljela da oni to ukinu. Čujem da će od 2026. koliko sam upratila, da bi bilo protiv pomjeranja tog sata".
S obzirom na predstojeće promjene u dnevnom svjetlu i uslovima rada, nadležni pozivaju poslodavce da obrate pažnju na sigurnost radnika u svim radnim okruženjima, kako na otvorenom, tako i u zatvorenim prostorima. Također, iz Elektroprivrede napominju da prelaskom na zimsko računanje vremena dolazi i do promjene u primjeni većih i manjih dnevnih tarifnih stavova.
