Pristnima se obratila akademkinja Lidija Lincender-Cvijetić, a prof. Jonjića je publici predstavio dr. Bakir Kudić koji je govorio o naučnim i istraživačkim dostignućima prof. Jonjića.
Profesor Jonjić je u tri tematska bloka iznio više od tri decenije istraživačkog rada koji je iz temeljnih studija herpesvirusa izrastao u jedan od najaktuelnijih pravaca moderne onkologije - imunoterapiju tumora zasnovanu na blokadi nektinskih receptora.
U uvodnom dijelu osvrnuo se na strukturne izazove razvoja nauke u novim i pridruženim EU zemljama, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Istaknuo je da fragmentacija istraživačkih institucija, nedostatak selektivnosti u vrednovanju istraživača i odljev mozgova bez odgovarajuće cirkulacije znanja predstavljaju ključne prepreke izgradnji kompetitivne znanosti. Poruka upućena i naučnoj i političkoj zajednici bila je jasna: ulaganje postoji, ali nije dostatno, a bez dugoročnih projekata i razvoja mentorstva nema održivog napretka.
U središnjem dijelu predavanja profesor Jonjić opisao je model izgradnje Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta u Rijeci, institucije koja je kroz više od 240 prijava na međunarodne konkurse osigurala 74 projekta u ukupnoj vrijednosti preko 24 miliona eura. Ključ uspjeha, kako je naglasio, nije bila samo izvrsnost istraživanja, već sistemsko okupljanje i mentoriranje mladih naučnika, njihovo slanje na usavršavanje u inostranstvo te izgradnja projektnog i menadžerskog kapaciteta unutar centra. Međunarodna suradnja, posebno s renomiranim europskim institucijama bila je presudna za podizanje standarda i vidljivosti istraživanja.
Završni dio predavanja bio je posvećen istraživanjima nektina kao novih molekula imunoloških kontrolnih tačaka. Proučavanjem proteina PVR (CD155) i njegovih receptora TIGIT i DNAM-1 utvrđeno je da blokada ove interakcije pojačava imunološki odgovor na tumorske stanice. U kliničkoj studiji provedenoj na 38 pacijenata s uznapredovalim tumorima, kombinirana primjena antitijela usmjerenih na PVR i anti-PD1 pokazala je klinički značajne rezultate, gdje je šestero pacijenata postiglo potpunu ili parcijalnu remisiju. Prva faza studije privodi se kraju.
Predavanje je zaključeno porukom koja je nadišla okvire nauke, a to je da svjetski konkurentna istraživanja nisu privilegija velikih zemalja ni bogatih institucija, ona su rezultat vizije, ustrajnosti i hrabrosti da se gradi dugoročno. Kao podsjetnik na to poslužio je i primjer nobelovca Vladimira Preloga, rođenog u Sarajevu, čiji je uspjeh ostvaren daleko od zavičaja, ali čije naslijeđe pripada svima.
Izvor: Vijesti.ba
FOTO: vijesti.ba/ilustracija
