U žižu javnosti dolaze priče o kompanijama koje su otpuštale, pa ponovo zapošljavale radnike, a prof. dr. Haris Hamidović objašnjava zašto je to tako i kakve implikacije ima za bh. ekonomiju
Fintech kompanija Klarna je u javnosti postala jedan od najpoznatijih primjera kompanije koja je naglo i agresivno zamijenila ljude umjetnom inteligencijom, a zatim se pokajala. Firma je smanjila broj zaposlenih sa 5.000 na 3.000, tvrdeći da AI chatbot radi posao ekvivalentan za 700 agenata korisničke podrške. No, CEO Sebastian Siemiatkowski ubrzo je morao priznati da je kvalitet podrške opao i da firma mora vratiti ljudske agente.
Klarna nije jedina - Duolingo, Cisco, Salesforce i IBM prošli su kroz sličan ciklus naglog uvođenja automatizacije praćene problemima. IBM je, prema dostupnim izvještajima, zamijenio oko 200 HR radnika chatbotovima, dok je Duolingo nakon kritika zbog zamjene kontraktora AI-em morao javno pojasniti da tehnologija služi više za automatizaciju repetitivnih zadataka nego za potpuno ukidanje radnih mjesta.
Danak "pomami" za umjetnom inteligencijom
Vanredni profesor dr. Haris Hamidović sa Odsjeka za softversko inženjerstvo Politehničkog fakulteta Univerziteta u Zenici smatra da ovakvi slučajevi nisu iznenađujući.
"To je dobar primjer zašto kompanije ne bi trebale donositi ishitrene odluke pod uticajem trenutnog AI hype-a. U pojedinim slučajevima organizacije su precijenile mogućnosti AI-a, a potcijenile značaj ljudskog iskustva, konteksta i kvaliteta komunikacije sa korisnicima", kaže Hamidović za Oslobodjenje.ba, naglašavajući da danas sve više kompanija govori o tzv. 'human-in-the-loop' pristupu, gdje AI podržava zaposlenike, ali čovjek i dalje ima nadzor i ključnu ulogu u donošenju odluka.
Postoji, međutim, i šira slika. Prema izvještaju MIT-a "The GenAI Divide: State of AI in Business 2025", oko 95% generativnih AI pilot projekata nije ostvarilo mjerljiv finansijski efekat niti uspješno prešlo u širu produkcijsku primjenu. Hamidović tvrdi da problem najčešće nije u samoj tehnologiji:
"Istraživanje ne kaže da je problem nužno u samoj AI tehnologiji, nego u načinu implementacije - lošoj integraciji u poslovne procese, nedovoljno kvalitetnim podacima, nerealnim očekivanjima i pokušajima da se AI uvede samo zato što je trenutno popularan. Istovremeno, mali broj organizacija koje su uspjele izaći iz pilot faze uglavnom su fokusirane na vrlo konkretne poslovne probleme i postepenu implementaciju."
Veliki rizik
Uz to, upozorava na rizik koji se često zanemaruje u javnoj debati, pitanje pretjeranog oslanjanja na AI bez dovoljnog razumijevanja materije.
"Već sada postoje javno poznati slučajevi gdje je pretjerano oslanjanje na AI dovelo do problema - od generisanja netačnih pravnih podnesaka i pogrešnih analiza, do sigurnosnih i reputacijskih incidenata zbog netačnih ili izmišljenih informacija. Ako se korisnici previše oslanjaju na AI bez razumijevanja same materije, postoji rizik da netačne ili potpuno izmišljene informacije budu prihvaćene kao tačne," kazao je Hamidović
Posebno zabrinjava, ističe Hamidović, trend smanjenja junior pozicija uz pretpostavku da će uvijek biti dovoljno iskusnih stručnjaka koji mogu nadzirati AI sisteme. "Postavlja se logično pitanje - kako dugoročno dobiti kvalitetne seniore ako organizacije prestanu ulagati u razvoj junior kadrova i njihovo praktično iskustvo? AI može pomoći u radu, ali da bi neko kvalitetno nadgledao AI, mora imati dovoljno znanja i iskustva da prepozna greške, nelogičnosti ili tzv. halucinacije AI sistema."
Zbog toga, smatra, tržište će dugoročno sve više cijeniti ljude koji imaju stvarna znanja i kompetencije, a AI koriste kao alat podrške, a ne kao zamjenu za vlastito razumijevanje i stručnost.
Hamidović napominje da u BiH još nema mnogo javno dokumentovanih slučajeva masovnog otpuštanja zbog AI-a, ali da su određeni sektori, ipak, pod pritiskom.
"Posebno se to odnosi na poslove koji uključuju repetitivnu komunikaciju, obradu standardizovanih zahtjeva i administrativne zadatke, poput dijela poslova u korisničkoj podršci, call centrima ili određenim vrstama dispečerskih aktivnosti," rekao je naš sagovornik.
Ipak, naglašava da "AI najčešće prvo mijenja način rada i potrebne kompetencije, a ne da automatski u potpunosti ukida cijele profesije."
Za bh. ekonomiju poseban izazov predstavlja činjenica da dio outsourcing tržišta počiva upravo na poslovima podrške i operativnih usluga. No, Hamidović vidi i drugu stranu:
"AI može otvoriti i nove prilike za domaće IT kompanije, razvoj specijalizovanih usluga, cyber sigurnost, upravljanje podacima, edukaciju i implementaciju AI rješenja. Zato mislim da je ključno pitanje koliko ćemo se brzo prilagoditi promjenama, a ne samo da li će AI zamijeniti postojeće poslove."
Hoće li AI balon prsnuti i uzrokovati kolaps?
Hamidović ne očekuje potpuni kolaps industrije, ali smatra da je korekcija neizbježna:
"Vjerujem da je realnije očekivati korekciju tržišta i smanjenje pretjeranog hype-a nego potpuni kolaps AI industrije. Slično kao kod dot-com ere, dio kompanija i projekata vjerovatno neće opstati, investicije će postati opreznije, a tržište će više vrednovati konkretne rezultate nego same AI najave."
Zaključuje da će dugoročno opstati oni AI sistemi koji stvarno donose mjerljivu korist, povećavaju produktivnost i imaju održiv poslovni model — a ne oni koji postoje samo zato što je AI trenutno popularna tema.
