Svake godine svijet proizvede nevjerojatnih 10 milijardi kilograma otpada od kave. Većina završi na odlagalištima.
“Odlaganje organskog otpada predstavlja ekološki izazov jer emitira velike količine stakleničkih plinova, uključujući metan i ugljični dioksid, koji pridonose klimatskim promjenama”, objašnjava inženjer Rajeev Roychand sa Sveučilišta RMIT.
Organski proizvodi poput taloga od kave ne mogu se dodati izravno u beton jer propuštaju kemikalije koje slabe čvrstoću građevinskog materijala. Stoga je tim, koristeći niske razine energije, zagrijao talog od kave na više od 350°C (oko 660°F) dok joj je uskraćivao kisik.
Taj proces naziva se piroliza. On razgrađuje organske molekule, što rezultira poroznim ugljenom bogatim ugljikom koji se naziva biougljen, koji može stvoriti veze s cementnom matricom i time se ugraditi u nju.
Rezultati su bili iznenađujući: beton s 15 posto sedimenta, koji je zagrijan na 350 stupnjeva, imao je čvrstoću povećanu za 30 posto. Eksperiment je imao dvije velike prednosti, prva je bila povećana čvrstoća građevinskog materijala, a druga prednost je ekološka, jer talog kave može zamijeniti pijesak, što s vremenom može dovesti do manjeg vađenja pijeska i ugrožavanja okoliša.
Roychand i kolege također su pokušali pirolizirati talog kave na 500°C, ali nastale čestice biougljena nisu bile tako jake.
Istraživači upozoravaju da još uvijek moraju procijeniti dugoročnu trajnost svog cementnog proizvoda. Sada rade na testiranju kako se hibrid kava-cement ponaša u ciklusima smrzavanja/odmrzavanja, upijanju vode, abrazijama i mnogim drugim stresorima.
Tim također radi na stvaranju biougljena iz drugih izvora organskog otpada, uključujući drvo, otpad od hrane i poljoprivredni otpad. “Naše istraživanje je u ranoj fazi, ali ova uzbudljiva otkrića nude inovativan način da se uvelike smanji količina organskog otpada koji odlazi na odlagalište”, kaže inženjerka RMIT-a Shannon Kilmartin-Lynch.
