Juriš na Centralnu banku BiH od strane Dodika i Čovića mora biti zadnja, crvena linija, koja se ne smije preći, odnosno probosanske snage to ne smiju dopustiti po bilo koju cijenu. Iako su pripreme Dodika da ju poklopi u toku, budući da on ne pravi granicu između legitimnog političkog djelovanja i nezavisnosti najvažnije monetarne institucije u Državi, čudno je da se probosanske snage tome oštro ne suprotstavljaju. Svima je razumljivo zašto rušilačka družina to čini, a da li i bošnjačkim strankama, koje su dominantno zauzete kadrovskom kombinatorikom oko izbornog plijena, ostaje da se vidi!
Entitet RS je u velikim finansijskim problemima
Činjenica da se već skoro pola godine ne plaćaju doprinosi na plate, da se plate zaposlenim u javnom sektoru isplaćuju sa velikim zakašnjenjima i to tek nakon što se, po ne znam koji put, prodaju obveznice na domaćem, ali i na inostranom finansijskom tržištu, to najbolje potvrđuju. Konsolidovani budžetski deficit RS-a iznosi 1,2 milijarde ili 6% vrijednosti BDP-a, što je dvostruko više od kriterija propisanih Mastriškim kriterijima konvergencije Evropske unije. Ukupan javni dug RS-a 30.6.2026. godine iznosi 7,023 milijarde ili 35,1% BDP-a.
Pri tome na vanjski dug otpada 5.973 miliona, a na unutrašnji 1.050 miliona KM. Ukupan budžetski okvir RS-a je 8.525 miliona, pri čemu rashodi kontinuirano bivaju veći od prihodfa. To i ne čudi s obzirom da je loša ekonomska politika rezultirala gubitkom sredstava po osnovu koncesije Serdarovu u iznosu 309 miliona, raskid ugovora sa Viaduktom 110 miliona, da je energetsko stanje kritično jer RITE Ugljevik praktično ne radi, a i kada radi, onda dnevno proizvodi 1,5 miliona KM gubitka, tako da RS mora uvoziti velike količine struje koja je berzanska roba i na čije cijene ne može uticati. U predizbornoj kampanji trošilo se nemilice i pokazivalo “čvrste mišiće” vlasti.
Činjenica da je veći broj firmi pred zatvaranjem, da su Željeznice RS-a zaustavile rad, vlastodršce tjera na preusmjeravanje fokusa javnosti na njima tako mrske Bošnjake i “političko” Sarajevo, na Evropsku uniju i na sve one koji neprestano ukazuju da će balon duga brzo puknuti. Stoga nije čudno da Dodik i družina jurišaju na posljednje utočište spasa, odnosno na sekundarne rezerve Centralne bake BiH. Pri tome, propagandno, pogonsko gorivo za kampanju protiv mrskog Sarajeva, Dodik šalje sa Floride, na koju je otišao da bi proslavio pobjedu Trampovih Republikanaca.
Kako je prošao, zna se. Jedino što sa Dodikove glave nije palo, jeste kačket sa likom Trampa. Čudno je da ga niko od probosanskih stranaka nije prozvao što je poduže turističko putovanje i lobiranje finansirano i sredstvima njemu tako mrskih muslimana, jer RS nije izmirio presuđeni dug po osnovu poravnanja javnih prihoda sa Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Dakle, Dodik lobira protiv države BiH i sredstvima onih koje prikazuje kao najveće zlo njegovom tako “uspješnom” Entitetu. Ono što zabrinjava obične ljude, poreske obveznike, jeste činjenica da tzv. probosanske snage Dodikova lobiranja protiv Države posmatraju sa distance, ali sistemski ne djeluju.
To potvrđuje činjenica da u Upravnom odboru UIO BiH, nakon odlaska Zijada Krnjića (1.9.), nema nijednog Bošnjaka, tako da Dodik i Čović nesmetano krčme prihode po osnovu indirektnih poreza. Istina, član Uprabnog odbora UIO BiH iz Federacije je Čovićev minister finansija, gospodin Kraljević, kojeg nije uznemirila činjenica što je na silu otvoren Granični prelaz Bos. Gradiška. Čudno je da je vrlo brzo zaboravljen stav Bošnjaka da nema otvaranja graničnog prelaza Bos. Gradiška dok se ne izmire obaveza entiteta RS po osnovu poravnanja duga od indirektnih poreza u iznosu 173 miliona.
Stoga, kao obični građanin, postavljam pitanja rukovodiocima bošnjačkih stranaka: ko vas je ovlastio za nečinjenje i znate li vi da svaka politika koja se ne zasniva na novcu biva, isptrazna priča (Wagner). Najkraće, izgleda da Bošnjaci i dalje nastavljaju voditi beduinsku politiku u najvažnijem domenu, odnosno finansijama. Dokle?! Jer, činjenica da jedna općina u Federaciji (Ilidža) ima veći fiskalni prihod od Banja Luke, koja je usto 3,5 puta brojnija od Ilidže i da tri općine u Federaciji imaju veći fiskalni prihod od cijelog entiteta RS, a da probosanske stranke praktično ništa ne čine da se ovo stanje normalizira, nedopustiva je.
Stoga se bojim da će i odbrana Centralne banke BiH biti drugorazredni zadatak bošnjačkim strankama, jer će one bjesomučno voditi međusobnu borbu za onaj dio kolača koji im sam pada u krilo. Dakle, opet će u igri biti politika reakcija, umjesto odgovorne politike akcija, usmjerene isključivo na korektne međuentitetske i međunacionalne odnose. Zar smo mi Bošnjaci zaista toliko prokleti da “pameti dolazimo onda kada nam ona nije više od koristi?”(Selimović).
Juriš rasturača Države na Centralnu banku BiH je iz dva raloga: prvi, da se za početak dokopaju sekundarnih rezervi koje iznose milijardu i 20 miliona i drugi, da perfidno finansijski urušavaju državu BiH. Ovo mora biti jasno baš svakome kome je stalo da države BiH. Da li i bošnjačkim “liderima”, koji pričaju otrcane fraze o kojekakvim programima rada, a da pri tome ne navode koji su to prioriteti razvoja, kako su ti prioriteti rangirani, kojim sredstvima će se finansirati, sa kojim ljudima, u kom roku i da će podnijeti ostavke ako se obećano ne bude ispunjavalo, o tome nema nijedne riječi?!
Centralna banka BiH funkcioniše po sistemu Currency boarda (Valutnog odbora), koji se zasniva na dvije ključne pretpostavke: fiksnom kursu KM u odnosu na euro kao valutno sidro i da se može emitovati onoliko KM koliko iznosi pokriće u deviznim rezrvama koje su nalaze kod zapadnih banaka. Dakle, primarne devizne reserve su u vidu depozita kod inostranih banaka. Pored primarnih, Centralna banka BiH ima i sekundarne devizne rezerve koje se nalaze na njenom računu i koje služe za zaštitu od rizika, odnosno koje su u funkciji monetarne stabilnosti.
Upravo na ove rezerve rasturači Države i ciljaju. Stoga je u igri juriš na ova sredstva. Da bi rasturači Države namjere i ostvarili, nužna je promjena članova Upravnog vijeća Centralne banke. Iako članovi Upravnog vijeća imaju mandate od šest godina, a Zakonom je predviđeno kako se oni imenuju i razrješavaju, to jurišnike na CB BiH ne brine jer oni hoće da instaliraju sebi poslušne ljude.
To što u njihovim namjerama nema pravnog uporišta u Ustavu i Zakonu o centralnoj banci, njih to ne interesuje. Stoga se postavlja logično pitanje: ako nemaju pravno uporište za smjenu članova Upravnog vijeća, zašto onda to čine, odnosno ne kriju svoj krajnji cilj? Još važnije pitanje je: koji je odgovor tzv. probosanskih stranaka? Da li one čekaju da namjere trasturača Države u vezi Centralne banke BiH spriječi Ustavni sud ili da grupa poslanika uputi apelaciju Ustavnom sudu?!
Vidjeli smo koliko je to “efikasno” na primjeru blokade Doma naroda. Pri tome, probosanske stranke prave se gluhe, budući da ne čuju da Dodik hoće da modelira Ustavni sud po svojoj volji, odnosno da izbaci troje inostranih sudija i da omjer sudija bude 3: 3 : 3. U takvoj konstalaciji Ustavni sud BiH bio bi produžena ruka tandema Dodik-Čović, budući da bi jedan (Čović) to koristio za usvajanje Izbornog zakona, a drugi (Dodik) za manipulacije sa Ustavnim sudom. Prema tome, poveznica tandema Dodik-Čović je očigledna i njih ne zanima šta o tome misli 2/3 građana BiH. Nažalost, moram priupitati sve dobronamjerne ljude ove Države: hoćemo li mi sjediti skrštenih ruku, gledati kako nam rasturaju Državu, a bošnjačke stranke šute i ćute?!
S obzirom da je autor ovoga teksta i autor univerzitetskog udžbenika “Centralno bankarstvo”, samo ću navesti ključne funkcije Centralne banke: regulatornu funkciju, monetarnu funkciju, nadzorno-kontrolnu funkciju i zaštitu međunarodne pozicije zemlje, bez obrazloženja, budući da bi to prevazilazilo ovaj članak i “išlo” u zonu šireg stručnog i/ili naučnog rada. Stoga ću se ukratko osvrnuti samo na upravljanje Centralnom bankom.
Upravljanje Centralnom bankom (CB) zemalja tržišne ekonomije ima vanjsku i unutrašnju dimenziju
Vanjska dimenzija odnosi se na uspostavljanje odnosa (veza) između države i Centralne banke. U tom odnosu postoji dvojnost, odnosno da CB odgovara parlamentu, a u nekim zemljama Vladi, odnosno ministarstvu finansija. Praksa je pokazala da u prvom slučaju postoji veća efikasnost CB u obavljanju njenih funkcija. Unutrašnja dimenzija upravljanja CB odnosi se na način njenog funkcionisanja i upravljanja. Pri tome kao organi upravljanja CB su: guverner, Odbor direktora i Savjet guvernera.
Jedna od ključnih karakteristika položaja i uloge CB jeste stepen njene institucionalne i praktične samostalnosti u odnosu na na parlament ili Vladu zemlje tržišne ekonomije. CB je samostalna sa stanovišta: institucionalne nezavisnosti, operativne nezavisnosti, stručnog i drugog integriteta guvernera i boarda guvernera, odnosno lične nezavisnosti članova Upravnog vijeća i finansijske nezavisnosti. Lična nezavisnost odnosi se na nezavisnost članova Upravnog vijeća, koji imaju duge i neopozive mandate i mogu se smijeniti u BiH samo ako učine krivično djelo koje je propisano Zakonom o funkcionisanju CB (član 11. Zakona o CB BiH).
CB BiH, kao što je već navedeno, funkcioniše po sistemu Currency boarda (Valutnog odbora)
Najviši organ CB BiH je Upravno vijeće koje se sastoji od pet članova, imenovanih od strane Predsjedništva BiH na period od šest godina. Upravno vijeće između svojih članova bira guvernera na period od šest godina. Pri tome, za vrijeme trajanja mandata guverner neće biti zamijenjen, osim ako je njegovo uklanjanje iz Valutnog vijeća (odbora) u skladu sa članom 11. Zakona o CB BiH, odnosno ako je učinio konkretno krivično djelo. Osim guvernera, članovi Upravnog vijeća moraju biti osobe od visokog povjerenja i profesionalnog iskustva u monetarnim i bankarskim poslovima za koje ne postoji osnova da budu odstranjeni po članu 11. ovoga Zakona. Mandat članova Upravnog vijeća traje šest godina i oni mogu biti ponovo izabrani ukoliko ne postoji osnova za njihovo odstranjenje po osnovu člana 11. ovoga Zakona.
Na kraju, naglašavam da tzv. probosanske stranke imaju zakonsko uporište i sve instrumente da spriječe rasturače Države u njihovoj dvostruko prljavoj namjeri. Samo je pitanje: da li će oni biti dorasli Državi, jer smo mi, Bošnjaci, bez Države, samo bezlična masa.
Napomena: Ako rasturači države BiH hoće bar malo da umiju svoje nedopustive namjere kada je u pitanju transformacija CB BiH sa sistema Currency boarda na model funkcionisanja CB BiH po tržišnim kriterijima, onda ih upućujem da pažljivo pročitaju moj univerzitetski udžbenik “Centralno bankarstvo”, u kojem su detaljno opisani: organizacija i organi upravljanja CB BiH, inicijalni uzroci monetarnih promjena u bilansu CB BiH, osnovne karakteristike Currency boarda, nedostaci ovoga modela, uslovi za monetarnu ekspanziju kao metod finansiranja investicija, utvrđivanje ciljeva monetarne politike CB BiH u prelaznom periodu, pitanja vezana za dizajniranje monetarne politike BiH i njeno funkcionisanje po tržišnom modelu, odnosno utvrđivanje kvantuma novčane mase, izbor režima deviznih kurseva, nadzor i kontrola finansijskog sektora BiH i zaključna razmatranja.
Vjerujem da će tada spoznati da bez monetarne stabilnosti nema ni bilo koje druge stabilnosti.
Piše: Prof. dr. Husein Muratović
Foto: FB Centralna banka
