Okidač za tegobe: Kako jugo utiče na zdravlje?

.
Bioprognoza je korisna za meteoropate, ali je ne treba shvatati kao uzbunu, nego kao okvirnu preporuku za lakšu prilagođavanje

Naučno je dokazano da meteorološki uslovi nisu glavni "krivac" nego samo "okidač“ za tegobe – jer one su itekako povezane s načinom života.

Meteoropatija i jugo

Ali mnogima nije do šale kad zapuše jugo jer nestabilne meteorološke prilike i u ljudima izazivaju nestabilnost.

Tokom južine rastu temperatura i vlaga, a pada tlak zraka. Takva kombinacija atmosferskih uslova često potiče glavobolju, nesanicu, vrtoglavicu, umor, tromost, potištenost, razdražljivost… posebno su tome podložni hronični bolesnici, kojima se zbog južine mogu pogoršati simptomi bolesti – primjera radi, pacijenti s hipertenzijom, sa srčanim tegobama i artritisom te psihički bolesnici.

Neke osobe mogu prognozirati južinu dan-dva ranije, tako što osjećaju promjene u organizmu zbog elektromagnetskih promjena u atmosferi, a koje su prvi vjesnici da će se vrijeme promijeniti.

Procjenjuje se da čak 40 do 60 odsto ljudi ima meteoropatske tegobe zbog otežanog prilagođavanja organizma na nagle atomosferske promjene. I to ne samo hronični bolesnici koji su osjetljiviji zbog svog stanja, nego i ljudi bez ozbiljnijih zdravstvenih problema.

Prema statistikama, Evropljani provode i do 90 odsto vremena u zatvorenim i klimatizovanim prostorima, a to smanjuje sposobnost prilagođavanja na vanjski svijet.

U brojnim istraživanjima utvrđena je povezanost meteoropatije i sjedilačkog načina života između četiri zida. Takođe je utvrđeno da su ljudi koji često i aktivno borave na otvorenom puno otporniji na atmosferske promjene nego oni koji rijetko izlaze van.

Stoga boravite na otvorenom kad god je moguće, a pustite i barem djelić vanjskog svijeta u svoj prostor – redovo ga provjetravajte kako biste imali dotok svježeg zraka. Posvetite se sportu i rekreaciji te zagušljive teretane zamijenite prirodom – vježbajte na otvorenom, šetajte, vozite bicikl, planinarite, skijajte.

Pritom ne birajte samo idealne uslove za izlazak, već osjetite na svojoj koži i maglu i kapi kiše i snježne pahulje… Zbog senzacionalističkih medijskih objava u kojima se čak i uobičajene prirodne pojave predstavljaju kao prijeteće i zastrašujuće, često zaboravljamo da smo i mi dio prirode te da se ona neprestano mijenja: toplo-hladno, suho-vlažno, sunčano-tmurno…

Meteoropatija nije bolest, već skup simptoma zbog kojih bismo trebali promisliti kako živimo te se bolje povezati s prirodom. Bioprognoza je korisna za meteoropate, ali je ne treba shvatati kao uzbunu, nego kao okvirnu preporuku za lakšu prilagođavanje. Osluškujte svoje tijelo te razmislite – je li zaista za sve kriva južina ili je ona samo "tačka na I" tegobama koje se ustvari pojavljuju zbog puno dubljih razloga: stresa, neispavanosti, nezdrave prehrane, dehidracije i drugog.

Dehidracija je znakovit primjer jer je puno važnija u priči o meteoropatiji nego što se na prvi pogled čini. Naime, meteorološke promjene izazivaju već spomenute elektromagnetske impulse koji potiču organizam na reakciju i prilagodbu, prenosi portal Savjetom do zdravlja.

Kod mnogih ljudi, a osobito onih koji već imaju zdravstvene tegobe, simptomi meteoropatije javljaju se za vrijeme ili uoči oscilacija atmosferskog tlaka zato što oscilacije utječu i na ravnotežu tjelesnih tekućina, a voda je najveći i najvažniji sastavni dio našeg tijela. Budući da mnogi ne uzimaju dovoljno tekućine, dehidracija povećava osjetljivost na atmosferske promjene.

Stoga u jačanju organizma protiv meteoropatije zapravo nema velike filozofije – pijte dovoljno vode, jedite što više prirodnih namirnica, razgibajte se u prirodi i redovito idite na liječničke kontrole. Tako će vam imunitet biti puno spremniji kad vani “okrene na jugo“, ili na bilo što drugo.