Pacijenti koji su hospitalizirani posebno su osjetljivi na psihijatrijske komplikacije, iako je i kod onih koji nisu završili u bolnici zabilježen povećan rizik od pojave depresije ili fizičkih problema poput moždanog udara.
Ova studija je dodatan dokaz da zaraza covidom-19 može rezultirati kratkoročnim ili dugoročnim kognitivnim i mentalnim zdravstvenim problemima.
Povećan rizik od mentalnih oboljenja
Stručnjaci su analizirali zdravstvene kartone 236.379 pacijenata iz SAD-a koji su preboljeli zarazu koronavirusom. Otkrili su da je u periodu od šest mjeseci kod 33.6 posto njih dijagnosticirano neko neurološko ili psihološko oboljenje, s time da je 13% takvu dijagnozu tada dobilo prvi put u životu, piše Business Insider. Pacijenti koji su bili hospitalizirani, a posebno oni koji su doživjeli encefalopatiju (opći naziv za poremećaje i oštećenje funkcija velikog mozga) bili su posebno izloženi riziku od mentalnih bolesti.
Kod onih koji su preboljeli koronu češće su dijagnosticirana stanja poput moždanog udara, krvarenja u mozgu, demencije i psihičkog poremećaja, nego kod onih koji su imali gripu ili infekciju respiratornog trakta. Znanstvenici su naveli kako je studija podložna nekim ograničenjima mada su oni tijekom analize podataka uzimali u obzir čimbenike kao što su dob, spol, rasa, osnovni uvjeti i socioekonomski status. Naime, još uvijek nije dokazana uzročno-posljedična veza, a elektronski medicinski kartoni mogu imati neke pogreške. Primjerice, ponekad se u bazu podataka dijagnoza zaraze covidom-19 unijela neko vrijeme nakon pozitivnog nalaza, a u evidenciji često nedostaje opis socioekonomskog faktora.
Respiratorni virus koji uzrokuje oštećenja na mozgu?
"Rizik za dijagnoze poput moždanog udara ili intrakranijalnog krvarenja obično se dramatično smanjuje unutar perioda od šest mjeseci. Ali za nekoliko neuroloških i psihijatrijskih dijagnoza ne znamo kada rizik prestaje", rekao je liječnik Max Taquet s Odjela za psihijatriju na Sveučilištu Oxford.
Znanstvenici još uvijek proučavaju zašto virus covida-19 može prouzrokovati tako različite i dugotrajne neurološke posljedice. Prijašnja su istraživanja pokazala kako koronavirus može izazvati široki spektar kognitivnih i neuroloških problema; uključujući bolove u glavi i mišićima, zbunjenost, vrtoglavicu, napadaje, moždane udare te oticanje mozga. Oni koji su preboljeli infekciju covidom-19 izvijestili su i o zastrašujućim halucinacijama, problemu s koordinacijom i otežanom pamćenju. Stručnjaci stoga pokušavaju shvatiti zašto virus za koji se do sada smatralo da pripada u kategoriju respiratornih oboljenja može uzrokovati takve poremećaje u mozgu. Jasno je da infekcija covidom-19 može uzrokovati probleme u živčanom sustavu ako, na primjer, utjecaj virusa na pluća i srce oteža protok dovoljne količine kisika u mozak. No postoje dokazi koji upućuju na to da virus covida-19 može direktno doći do mozga, nakon čega reakcija našeg imunološkog sustava može izazvati upalu koja oštećuje mozak i živce.
Neki se stručnjaci boje da bi neki koji su preboljeli koronavirus mogli imati trajna oštećenja na mozgu.
"Mene brine to što sada imamo na milijune ljudi koji su preboljeli covid-19. A ako ih za godinu dana imamo 10 milijuna, a neki od njih završe s kognitivnim problemima, onda će to utjecati na njihovu radnu sposobnost i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti", rekao je za Reuters Adrian Owen, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Western u Kanadi.
