Bakterije koje su se decenijama uspješno liječile antibioticima postaju sve otpornije, a upozorenja naučnika sve ozbiljnija. Prema procjenama, antimikrobna rezistencija mogla bi u narednih 25 godina odnijeti gotovo 40 miliona života. Stručnjaci upozoravaju da bi nastavak ovog trenda mogao ozbiljno ugroziti zdravstvene sisteme širom svijeta i dovesti u pitanje medicinska dostignuća koja danas uzimamo zdravo za gotovo.
Svijet se suočava sa zdravstvenom prijetnjom koja ne izaziva veliku pažnju javnosti poput iznenadnih epidemija, ali čije bi posljedice mogle biti dalekosežnije nego što se trenutno pretpostavlja. Sve veći broj bakterija razvija otpornost na antibiotike, lijekove koji su tokom proteklog stoljeća spasili nebrojene ljudske živote i omogućili razvoj savremene medicine.
Prema istraživanju objavljenom u medicinskom časopisu The Lancet, procjenjuje se da bi antimikrobna rezistencija između 2025. i 2050. godine mogla direktno uzrokovati više od 39 miliona smrtnih slučajeva širom svijeta. Istovremeno, broj smrti povezanih s infekcijama otpornim na lijekove mogao bi biti višestruko veći.
Na ozbiljnost situacije upozorava i Svjetska zdravstvena organizacija, čiji predstavnici ističu da dosadašnji napori u suzbijanju otpornosti bakterija nisu dovoljni. Iako je međunarodna zajednica postavila ciljeve za smanjenje smrtnosti, njihovo ostvarivanje zahtijevat će znatno odlučnije djelovanje zdravstvenih institucija, farmaceutske industrije i političkih vlasti.
Lijekovi koji su promijenili historiju medicine postaju sve manje djelotvorni
Otkriće penicilina 1928. godine označilo je početak nove ere u liječenju zaraznih bolesti. Infekcije koje su ranije često završavale smrtnim ishodom postale su izlječive, a razvoj antibiotika otvorio je prostor za složene hirurške zahvate, transplantacije organa i liječenje teških oboljenja.
Međutim, bakterije su tokom vremena razvile mehanizme kojima se uspijevaju odbraniti od djelovanja pojedinih antibiotika. Njihova sposobnost prilagođavanja nije nova pojava, ali je prekomjerna i nepravilna upotreba ovih lijekova značajno ubrzala širenje otpornosti.
Problem dodatno otežava činjenica da se antibiotici u pojedinim dijelovima svijeta i dalje koriste bez odgovarajućeg medicinskog nadzora, uključujući njihovu primjenu kod virusnih infekcija protiv kojih nemaju nikakvo djelovanje.
Posebno zabrinjava pojava bakterija otpornih na više različitih antibiotika. U takvim slučajevima ljekari raspolažu ograničenim mogućnostima liječenja, a infekcije koje su nekada bile rutinski liječene mogu zahtijevati dugotrajnu hospitalizaciju i primjenu složenijih terapija.
Ugrožene operacije, transplantacije i liječenje karcinoma
Posljedice rastuće otpornosti bakterija ne odnose se samo na liječenje upale pluća, urinarnih infekcija ili infekcija rana. Djelotvorni antibiotici predstavljaju jedan od temelja savremene zdravstvene zaštite.
Njihova primjena izuzetno je važna prilikom velikih hirurških zahvata, transplantacija organa i liječenja pacijenata čiji je imunološki sistem oslabljen.
Kod onkoloških pacijenata koji primaju hemoterapiju bakterijske infekcije mogu predstavljati ozbiljnu životnu opasnost. Sličan rizik postoji kod prijevremeno rođene djece, starijih osoba i pacijenata na odjelima intenzivne njege.
Ukoliko se broj infekcija otpornih na dostupne lijekove nastavi povećavati, zdravstveni sistemi mogli bi se suočiti s rastom troškova liječenja, dužim boravkom pacijenata u bolnicama i većim brojem komplikacija.
Stručnjaci upozoravaju da bi u najtežem scenariju pojedini medicinski zahvati mogli postati znatno opasniji nego danas, upravo zbog nemogućnosti pouzdanog sprečavanja i liječenja bakterijskih infekcija.
Opasnost se širi i izvan bolnica
Iako se problem otpornosti bakterija najčešće povezuje s bolničkim infekcijama, istraživanja pokazuju da se rezistentni mikroorganizmi nalaze i u okolišu, poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenom lancu.
Posebnu pažnju naučnika privlači upotreba antibiotika u intenzivnom stočarstvu. Velika koncentracija životinja na ograničenom prostoru pogoduje širenju zaraznih bolesti, zbog čega se antibiotici koriste i u veterinarskoj medicini.
Otporne bakterije mogu se širiti putem životinjskog izmeta, poljoprivrednog zemljišta i otpadnih voda, a u određenim okolnostima dospjeti i do prehrambenih proizvoda.
Istraživanja evropskih naučnih institucija pokazala su da bakterije otporne na antibiotike mogu dospjeti iz bolničkih kanalizacionih sistema u prirodne vodotokove, odakle se dalje šire kroz okoliš.
Takva saznanja potvrđuju da se antimikrobna rezistencija ne može posmatrati isključivo kao problem zdravstvenog sektora. Ona istovremeno predstavlja izazov za veterinarstvo, poljoprivredu, prehrambenu industriju i zaštitu životne sredine.
Bosna i Hercegovina nije izuzetak
Globalno širenje bakterija otpornih na antibiotike predstavlja izazov i za Bosnu i Hercegovinu, čiji zdravstveni sistem već djeluje u uslovima ograničenih finansijskih i kadrovskih resursa.
Posebno važnu ulogu imaju mikrobiološke laboratorije, koje omogućavaju identifikaciju uzročnika infekcija i određivanje antibiotika na koje su bakterije osjetljive.
Pravovremena dijagnostika može spriječiti nepotrebno propisivanje lijekova i omogućiti efikasnije liječenje pacijenata.
Istovremeno, neophodno je jačati nadzor nad bolničkim infekcijama, unaprijediti kontrolu upotrebe antibiotika i osigurati bolju saradnju zdravstvenih, veterinarskih i okolišnih institucija.
Za razliku od nekih drugih zdravstvenih prijetnji, otpornost bakterija ne poznaje administrativne ni državne granice. Širenje rezistentnih mikroorganizama kroz međunarodna putovanja, trgovinu i okoliš znači da nijedna država ne može samostalno riješiti ovaj problem.
Naučnici traže nove načine liječenja
Uprkos zabrinjavajućim prognozama, istraživanja novih metoda liječenja pružaju određenu nadu.
Farmaceutska industrija i naučne institucije rade na razvoju novih antibiotika, dok se istovremeno ispituju alternativni pristupi, uključujući upotrebu bakteriofaga, virusa koji napadaju određene vrste bakterija.
Sve značajniju ulogu u istraživanjima ima i razvoj novih dijagnostičkih metoda koje bi ljekarima omogućile brže utvrđivanje uzročnika infekcije i odabir odgovarajuće terapije.
Ipak, razvoj novih lijekova složen je, skup i dugotrajan proces. Dodatni problem predstavlja mogućnost da bakterije s vremenom razviju otpornost i na novootkrivene antibiotike.
Zbog toga stručnjaci naglašavaju da budućnost borbe protiv antimikrobne rezistencije ne zavisi samo od novih naučnih otkrića nego i od odgovornijeg korištenja lijekova koji su već dostupni.
Vrijeme za djelovanje sve je kraće
Antimikrobna rezistencija već danas uzrokuje veliki broj smrtnih slučajeva širom svijeta, a demografske promjene, starenje stanovništva i povećana potreba za složenim medicinskim zahvatima mogli bi dodatno pogoršati situaciju.
Svjetska zdravstvena organizacija poziva države da unaprijede praćenje rezistentnih infekcija, osiguraju odgovornije propisivanje antibiotika i povećaju ulaganja u razvoj novih lijekova.
Važnu ulogu imaju i građani, prije svega kroz izbjegavanje samoinicijativnog uzimanja antibiotika, pridržavanje propisane terapije i provođenje mjera za sprečavanje infekcija.
Iako upozorenja o mogućem povratku u vrijeme prije antibiotika zvuče dramatično, ona ukazuju na stvarnu opasnost od postepenog gubitka jednog od najvažnijih dostignuća savremene medicine.
Antibiotici neće nestati, ali njihova djelotvornost nije neograničena. Svaka nova generacija otpornih bakterija dodatno otežava liječenje i povećava pritisak na zdravstvene sisteme.
Ukoliko se sadašnji trendovi ne zaustave, svijet bi se u narednim decenijama mogao suočiti sa situacijom u kojoj će pojedine danas izlječive infekcije ponovo predstavljati ozbiljnu prijetnju ljudskom životu.
Zbog toga borba protiv otpornosti bakterija više nije samo pitanje budućnosti medicine. Ona je pitanje očuvanja mogućnosti liječenja koje čovječanstvo danas smatra neupitnim.
Foto: Ilustracija/Cazin.net