Zašto tijelo ne stvara imunitet na gripu

Naš imuni sistem svakoga dana radi nevjerovatan posao u borbi s bakterijama i drugim uljezima. Većinu vremena radi besprijekorno, ali ponekad se, kada neka od zlih klica probije tu obranu, razbolimo.

Kako imuni sistem zapravo radi?

Imuni sistem je kolektivna sila stanica, tkiva i membrana smještenih po čitavom organizmu. Prva barijera je koža, ona zaustavlja najveći dio bakterija.

"-Naša koža ima blago kiseli pH nivo, što bakterije sprječava da uđu u tijelo" – kaže njemački internist Ulrich Foelsch, prenosi Azra.ba.

Sluznica, dlačice u nosu, trepetiljke u dišnim putevima imaju zadatak da spriječe da bakterije naprave štetu našem organizmu. Bakterije često uđu u organizam jer im sami pomognemo, naprimjer, putem hrane. Zaistavit će ih slina, a ako ne uspije, dokrajčit će ih želučana kiseline. Propadne li sve to, na scenu stupa prirodni imuni sistem. To jednostavno znači da će skupina stanica pojesti sve ono što im izgleda kao strano tijelo. Zakaže li taj generički imuni sistem, tijelo aktivira onaj specijalizirani. Drugim riječima, tešku artiljeriju.

Zašto je gripa izuzetak?

Bijela krvna zrnca stvaraju antitijela koja su specifično namijenjena borbi protiv tačno određenog patogena.

"-To je zato što imuni sistem ima neku vrstu memorije i može se sjetiti da je već imao posla s tim klicama. Ako ste šarlah imali jednom, drugi put nećete. Ali to ne vrijedi za gripu jer virusi mutiraju i nisu isti. Zato gripu imamo više puta u životu" – kaže Foelsch.

Veća je vjerovatnost da će ljudi oboljeti ako je imuni sistem oslabljen. Uzroci mogu biti stres ili premalo sna, ali i ozbiljnija stanja poput hroničnih bolesti ili imunodeficijencije. I antibiotici slabe imuni sistem.

"-S njima treba pažljivo. Antibiotici ne uništavaju samo patogene nego sve ono što im se nađe na putu, uključujući i dobre bakterije" – zaključuje dr. Foelsch.