Posljednjih godina evropsko tržište automobila doživjelo je veliku promjenu. Dizelski motori, koji su decenijama bili sinonim za malu potrošnju i velike kilometraže, polako su ustupili mjesto hibridima. Međutim, postavlja se pitanje – da li su hibridi zaista donijeli ono što se od njih očekivalo?
Nakon afere "Dieselgate" i sve strožijih ekoloških normi, proizvođači su počeli ubrzano napuštati dizelske motore.
Evropske regulative poput Euro 6 i nadolazećeg Euro 7 standarda dodatno su povećale troškove razvoja modernih dizelaša, pa su se mnoge marke okrenule hibridima. Čak su neki brendovi hibride počeli zvati novim dizelima.
Dizelaši su godinama bili prvi izbor vozača koji prelaze velike kilometraže zahvaljujući niskoj potrošnji i odličnom dometu. Međutim, danas su benzinski hibridi srazlogom postali dominantni u mnogim segmentima tržišta, a u ponudi su tri osnovna tipa.
Hibridi su odlični u gradu, ali na autoputu priča postaje drugačija
Jedna od najvećih prednosti hibrida je gradska vožnja. Zahvaljujući električnom motoru, hibridi troše vrlo malo goriva pri sporijoj vožnji, čestim zaustavljanjima i u gužvama. Osim toga, vožnja je tiša i ugodnija nego kod klasičnih dizelaša.
Mnogi moderni hibridi u gradu mogu trošiti manje od pet litara goriva na 100 kilometara, što je prije nekoliko godina bilo gotovo nezamislivo za benzinske automobile. Takođe, pružaju odličan start, zbog dodatnog boost-a iz elektromotora, pa vam niko ne svira i ne sugeriše da ste tromi.
Ipak, situacija se mijenja kada automobil izađe na otvorenu cestu ili autoput. Pri većim brzinama električni dio pogona ima mnogo manju ulogu, pa glavni posao preuzima benzinski motor. Veliki automobil, pogotovo SUV, nije namijenjen za svakodnevnu vožnju po gradu kako neki trgovci ističu. Od takvog vozila se očekuje da je često na autoputu.
U takvim uslovima brojni hibridi troše više goriva nego moderni dizelaši. Posebno se to odnosi na vozače koji često putuju ili voze duže relacije pri velikim brzinama. Većina hibrida teško izlazi na kraj pri brzinama iznad 130 km/h, a mjenjač proizvodi smarajuću buku izazvanu čestim podizanjem obrtaja benzinskog motora.
Mild hybrid (blagi hibrid) nije pravi hibrid
Posljednjih godina veoma su popularni takozvani "mild hybrid" modeli. Iako nose hibridnu oznaku, kod njih električni sistem uglavnom služi kao pomoć pri startovanju i ubrzanju.
U praksi, razlika u potrošnji goriva često nije velika u odnosu na klasične benzince, ali vozači ipak dobijaju niže emisije i određene poreske ili pogodnosti prilikom registracije, ali tamo gdje postoje benefiti za takve "zelene" pogone.
Kako su vremenom napredovali hibridi i plug-in hibridi, tako su napredovali i "mješanci" s dna elektrifikacije. Druga generacija blagih hibrida ipak omogućava duže relacije vožnje na struju, ali teren mora biti podložan za to.
Plug-in hibridi imaju smisla samo ako ih punite
Plug-in hibridi (PHEV) nude mogućnost vožnje na struju, ali samo ako se redovno pune. Ukoliko vlasnici zanemare punjenje baterije, ovakvi automobili mogu postati teži i trošiti više goriva od običnih benzinaca.
Upravo zato stručnjaci ističu da plug-in hibrid ima smisla uglavnom za vozače koji svakodnevno prelaze kraće gradske relacije i imaju mogućnost redovnog punjenja kod kuće ili na poslu.
Oni omogućavaju gotovo besplatnu vožnju po gradu, a kada zatreba otići dalje, tu nastupa benzinski motor. Dakle, filozofija je jednostavna, ali morate dijelom razmišljati kao da vozite električni automobil, što znači da dostupnost punjaču treba biti pristupačna i da nema smisla nabavljati ovaj skupi sistem ako ga nećete redovno puniti.
Dizel je skoro mrtav, a hibrid nije za svakoga
Iako su hibridi postali simbol modernog automobilizma, dizelski motori i dalje imaju svoje prednosti. Za vozače koji često voze autoputem, prelaze velike kilometraže ili traže maksimalnu ekonomičnost na dugim relacijama, dizel i dalje može biti racionalniji izbor.
Njihova mana postaje održavanje, jer su prepuni dodatnih uređaja, koji zbog ekološke uloge često vlasnika vode u ogroman trošak. Čak i mlađi primjerci mogu na malim kilometražama pokazati anomalije koje nisu nimalo bezazlene.
Prelazak s dizela na hibride nije univerzalno rješenje za sve vozače. Hibridi briljiraju u gradu, nude tišu vožnju i veću efikasnost, dok dizelaši i dalje imaju prednost na dugim putovanjima i autoputevima.
Zbog toga je pri kupovini automobila danas važnije nego ikada razmisliti o vlastitim navikama vožnje, a ne samo pratiti trendove tržišta. Ipak, nestanak dizela s tržišta, sve veća zastupljenost hibrida i njihov napredak, ne ostavlja puno prostora za razmišljanje i preporuke. Odgovor se sam nameće.
Foto: Cazin.net/CGPT
