Kriza drugog poluvremena plavo-žutih Zmajeva

Da se računa učinak samo u prvom poluvremenu, fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine bila bi prva u grupi ”J” kvalifikacija za EURO 2020.

Izabranici selektora Roberta Prosinečkog na osnovu učinka u prvih 45 minuta utakmica, prva četiri kola kvalifikacija osvojili bi 10 bodova, jedan više od Italije, te tri u odnosu na Finsku. Armenci bi imali šest, Grci tri, Lihtenštajn, kao i na zvaničnoj tabeli, logično, bez bodova.

Međutim, očito je da nacionalni tim BiH u posljednje vrijeme ima velikih problema s padom u igri i rezultatima u drugom poluvremenu.

Naime, na osnovu učinka u drugom poluvremenu, BiH bi osvojila svega bod u prva četiri kola kvalifikacija za predstojeće Evropsko prvenstvo. Italija, na osnovu rezultata od 45. minuta do kraja meča, imala bi 10 bodova. Zanimljivo, kao i Grčka. Finci bi sakupili devet, koliko imaju i na zvaničnoj tabeli, a Armenci četiri boda, prenosi N1.

Od kako je, od 4. januara 2018. godine, Prosinečki selektor, BiH je samo tri od 16 utakmica dobila na osnovu učinka u drugom poluvremenu. Bilo je to protiv Sjeverne Irske (2:0) i Austrije (1:0) u Ligi nacija, te u prijateljskoj utakmici s Južnom Korejom (3:1).

Ono što brojni fudbalski stručnjaci u BiH zamjeraju Prosinečkom jeste i manji fond igrača koje koristi u igri, odnosno da u utakmicama za bodove nije bio sklon značajnijim promjenama u sastavu, ne računajući prinudne izmjene zbog povreda ili kartona. Kontraargument, koji malo ko javno želi priznati i reći, pa i sam Prosinečki, BiH, po svemu sudeći, ima limitiran igrački kadar.


Bez drastičnijih promjena u sistemu igre


Isto tako, nekada slavni igrač Real Madrida i Barcelone nije drastičnije mijenjao sistem igre državnog bh. tima te se drži formacije 4-3-3 ili 4-3-2-1, sa varijacijama na nešto ofanzivniju ili defanzivniju taktiku.

Na klupi popularnih ”zmajeva” Prosinečki je ostvario šest pobjeda, isto toliko remija i četiri poraza, uz gol razliku 14:11. Najbolju igru pod njegovim vodstvom, reprezentativci BiH pružili su 1. juna prošle godine kada su u prijateljskoj utakmici pobijedili Južnu Koreju, rezultatom 3:1, te u trijumfu nad Austrijom od 1:0 u Ligi nacija 11. septembra 2018. u Zenici.

Prošlog utorka, u Torinu, u četvrtom kolu kvalifikacija za EURO 2020, BiH je, takođe, veoma dobro igrala. Vodila je 1:0 nakon prvog poluvremena protiv favorizovanog protivnika. Međutim, na kraju je izgubila od Italije, zahvaljujući promašenim prilikama i pogodcima primljenim u drugom poluvremenu - 1:2.

Protiv ”azura”, Prosinečki je napravio dvije od moguće tri izmjene, iako je bilo evidentno da, kako se bližio kraj meča, Italijani stišću obruč oko gola Ibrahima Šehića. Od dvije promjene igrača, tokom duela za pamćenje na Juventusovom ”Allianz” stadionu, jedna je bila prinudna, kada je, zbog povrede, igru u 72. minutu morao napustiti Eldar Ćivić, pa je Prosinečki u ”vatru gurnuo” Bojana Nastića, naknadno pozvanog nakon otkazivanja dolaska na pripreme povrijeđenog Seada Kolašinca. U 81. minutu Gojko Cimirot na teren je ušao umjesto do tada odličnog, ali fizički potrošenog Amera Gojaka.

Najgoru utakmicu u mandatu Prosinečkog, BiH je nesporno odigrala tri dana prije gostovanja u Torinu, kada je u Tampereu ”bez ispaljenog metka” potpisala kapitulaciju pred borbenim Fincima (0:2), u trećem kolu kvalifikacija za EURO 2020. Indolentnost igrača tokom svih 90 minuta susreta, greške u odbrani, neučinkoviti i raštimani vezni red sa samo šest dodavanja prema kapitenu i napadaču Edinu Džeki, krivci su što su izgubljeni zlata vrijedni bodovi u borbi za eventualni prvi plasman ”zmajeva” na završni turniru kontinentalnog šampionata. I tada, Prosinečki nije iskoristio sve adute s klupe. U igru je opet poslao samo dva, od moguća tri rezervna igrača. Riada Bajića umjesto Harisa Duljevića u 69., te je Muhameda Bešića zamijenio Gojakom deset minuta kasnije.

Mnogima je neshvatljivo i nepozivanje u reprezentaciju Izeta Hajrovića, jednog od najboljih fudbalera hrvatskog prvaka zagrebačkog Dinama u HNL-u i Evropa ligi prošle sezone, čime bi bez sumnje bila pojačana konkurencija na bočnim ofanzivnim pozicijama u nacionalnom timu.

Isto tako, Prosinečki nije pružio pretjeranu priliku ni Sanjinu Prciću, prvotimcu i organizatoru igre francuskog Strasbourga. Nije ga pozvao za posljednje dvije utakmice, i kada je znao da zbog crvenog kartona u Finskoj neće moći nastupiti Miralem Pjanić, pa je u veznom redu ostao s tehnički daleko inferiornijim igračima od Prcića – Muhamedom Bešićem, Gojkom Cimirotom i Elvisom Sarićem.
 

Oklijevanje


Oklijevao je Prosinečki i da poziv uputi Mariu Vrančiću, fudbaleru Norwicha, s kojim je u minuloj sezoni izborio plasman u Premier ligu Engleske. Pozvao ga je za utakmice s Finskom i Italijom. Slao ga je na zagrijavanje pokraj terena i nije dobio ni minut, ni u Tampereu, ni u Torinu. Mogao je i Vrančić zaigrati, ali nije jer Prosinečki ni protiv Finske, ni protiv Italije nije iskoristio sve moguće izmjene, odnosno nije ni formalno posegao za dodatnom injekcijom mogućeg spasa.

Do kraja kvalifikacija za EURO 2020 ostalo je još šest kola. Trenutno pretposljednja, petoplasirana BiH u grupi ”J” 5. septembra u Zenici dočekuje autsajdera i ”fenjeraša” Lihtenštajn. Tri dana kasnije bit će gost Armenije u Jerevanu. Ukoliko ne pobijede u oba meča Prosinečki i igrači morat će se zadovoljiti baražom za plasman na EURO 2020, kojeg su izborili prošle godine u Ligi nacija, kada su ostvarili ogroman uspjeh plasmanom u elitnu ”A” diviziju, odnosno među 12 najboljih reprezentacija Evrope u novoformiranom UEFA-inom takmičenju.

Dakle, bez punog plijena u Zenici i Jerevanu, preostala četiri susreta u kvalifikacijama za EP za BiH bi, gotovo je izvjesno, bila revijalnog karaktera.

Poslije četiri odigrana kola u grupi ”J” prva je Italija s maksimalnih 12 bodova. Slijede Finska devet, Armenija šest, Grčka i BiH po četiri, te Lihtenštajn bez bodova.