Američki list Wall Street Journal objavio je da je Džared Kušner zet predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, odustao od plana da u Beogradu izgradi luksuzni kompleks s Trump hotelom, nakon višemjesečnih protesta u Srbiji, političkog otpora s ljevice i desnice, te krivičnih postupaka protiv visokih državnih zvaničnika.
Kako navodi Wall Street Journal, projekat koji je podrazumijevao izgradnju tri visoke kule na prostoru bivšeg Generalštaba Vojske Jugoslavije – zgrade bombardirane tokom NATO intervencije 1999. godine – postao je ozbiljan teret i za Kušnera i za vlast predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
U ponedjeljak je specijalni tužilac u Srbiji podigao optužnicu protiv ministra kulture Nikole Selakovića i još tri osobe, zbog sumnje na zloupotrebu položaja i falsifikovanje dokumenata u vezi s prenamjenom tog prostora. Samo nekoliko sati kasnije, Kušnerova kompanija Affinity Partners saopćila je da se povlači iz projekta.
- Smatramo da značajni projekti trebaju ujedinjavati, a ne dijeliti. Iz poštovanja prema građanima Srbije i Gradu Beogradu, odlučili smo povući naš zahtjev i odustati u ovom trenutku - poručio je portparol Affinity Partnersa.
Projekat koji je prerastao u političku krizu
Wall Street Journal piše da je riječ o naglom kraju projekta na kojem je Kšner radio više od dvije godine. Njegova investicijska kompanija Affinity Partners upravlja fondom vrijednim oko 4,8 milijardi dolara, uglavnom finansiranim novcem vlada s Bliskog istoka, a istovremeno je uključena u velike globalne akvizicije u tehnološkom i medijskom sektoru.
U isto vrijeme, Kušner je ponovo aktivan na geopolitičkoj sceni, kao neformalni i neplaćeni savjetnik američke administracije, uključujući i ulogu u pregovorima o ratu u Ukrajini i sukobima na Bliskom istoku, zajedno s američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Prema pisanju WSJ-a, problemi u Srbiji započeli su kada je Vlada Aleksandra Vučića pokušala ukloniti status kulturne baštine s kompleksa Generalštaba, kako bi se zemljište moglo ustupiti Kushnerovoj kompaniji. Tužilaštvo je potom pokrenulo istragu, uključujući hapšenje jednog zvaničnika zbog navodnog falsifikovanja dokumenata
.
Kao odgovor, vladajuća većina je u Skupštini Srbije ubrzano usvojila zakone kojima je zaštićeni status uklonjen ne samo s Generalštaba, već i s niza drugih objekata, što je opozicija ocijenila neustavnim i koruptivnim potezom.
Protesti, optužbe za veleizdaju i pritisci
Otpor projektu bio je snažan i širok. Opozicioni političari optužili su vlast da rasprodaje nacionalnu imovinu kako bi se dodvorila Vašingtona, ističući da Srbija od administracije Donalda Trampa očekuje političke i ekonomske ustupke, uključujući ukidanje sankcija jedinoj srbijanskoj rafineriji nafte.
- Vi to zovete investicijom, a mi to zovemo veleizdajom - izjavila je u parlamentu zastupnica opozicije Marinika Tepić.
Hiljade studenata i građana izašlo je na ulice Beograda, a dio demonstranata najavio je da će fizički blokirati gradilište ukoliko radovi počnu.
Predsjednik Vučić je u međuvremenu pojačao napade na tužilaštvo, najavio mogućnost pomilovanja optuženih zvaničnika i tvrdio da projekat nema političku pozadinu, već da je riječ o pokušaju revitalizacije zapuštenog dijela centra grada.
Simbol NATO bombardovanja
Wall Street Journal posebno naglašava simbolički značaj lokacije. Zgrade Generalštaba, izgrađene 1964. godine u modernističkom stilu, obložene hrvatskim bijelim mramorom i srbijanskim crvenim kamenom, teško su oštećene tokom NATO bombardovanja 1999. godine, u kampanji usmjerenoj protiv režima Slobodana Miloševića.
Iako je Milošević kasnije svrgnut, ruševine Generalštaba i danas predstavljaju snažan simbol nacionalnog identiteta, naročito za desnicu, što je dodatno zakomplikovalo svaki pokušaj njihove komercijalne prenamjene. Kompleks je i dalje ruiniran, s ogoljenim betonom i armaturom, vidljiv u samom srcu Beograda.
Kritike su dolazile sa svih strana: ljevica je projekt vidjela kao netransparentno poklanjanje javne imovine, dok su nacionalisti oštro odbijali ideju da se na mjestu NATO bombardovanja gradi hotel povezan s porodicom predsjednika države koja je predvodila tu vojnu intervenciju.
Emiratski partneri i međunarodni pritisci
Kušner je u projekt ušao nakon Trampovog prvog mandata, navodeći da ga je privukao ubrzani razvoj Beograda i rast cijena nekretnina. Na preporuku Richarda Grenella, bivšeg američkog izaslanika za Balkan, 2024. godine postignut je dogovor s Vladom Srbije.
U projekt su uključeni i partneri iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, kompanija Eagle Hills, dok je Trump Organization trebala dati brend hotelu, u aranžmanu dogovorenom s Ericom Trumpom.
Međutim, reakcije su se prelile i izvan Srbije. Najava da bi u sklopu kompleksa bio izgrađen i "memorijal žrtvama NATO agresije" izazvala je oštre kritike, uključujući i od bivšeg komandanta NATO snaga Veslija Klarka, kao i zastupnika u američkom Kongresu i Evropskom parlamentu.
U jednom izvještaju Evropskog parlamenta izražena je „ozbiljna zabrinutost zbog sve većeg političkog uplitanja u zaštitu kulturne baštine u Srbiji“.
Profesorica arhitekture na MIT-u Ana Miljački ocijenila je da bi projekat izbrisao "izuzetno važno arhitektonsko djelo", uporedivši plan s idejom izgradnje Trump hotela na zgradi Nacionalne galerije umjetnosti u Vašingtonu.
Na kraju, zaključuje Wall Street Journal, pritisak javnosti, pravne istrage i simbolička težina lokacije učinili su projekat neodrživim – što je dovelo do povlačenja Džareda Kušnera i definitivnog kraja jedne od najkontroverznijih investicionih priča u savremenoj Srbiji.
Foto: Instagram
