Niko se nije nadao da će kratki govor, koji je Milorad Dodik juče održao povodom otvaranja rekonstruisanog regionalnog puta Jezero Šipovo, podići toliku prašinu.
Ali, niko se nije nadao ni da će baš tu okupljenom narodu obznaniti da će se utorak u Beogradu sastati sa Lavrovom, a 17. juna u Sankt Peterburgu s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom.
Izabrao stranu
Uprkos silnim ponavljanjima da BIH treba da bude neutralna i da se drži po strani u “konfrontaciji velikih sila”, ovim najavljenim sastancima Milorad Dodik je jasno i javno izabrao stranu, ocjenjuje politička analitičarka Tanja Topić.
“Do sada je Dodik između redova podržavao Rusiju i Putina, sad to čini glasno i javno. Mislim da to u ovim geopolitičkim odnosima može nanijeti više štete nego koristi. Pribojavam se da će biti problema, koji će se sručiti prije svega na leđa Republike Srpske i njenih građana”, ocjenjuje Topić.
Dodaje da su maske definitivno pale, sada kad se, bez ikakvog sagledavanja mogućih posljedica, povlače ovakvi potezi.
“Sasvim sigurno da je podsticaj za ovako jasno svrstavanje u Banjaluku došao iz Rusije”.
Ekonomista i diplomata Draško Aćimović je još rigidniji u ocjeni poteza Milorada Dodika.
Podsjeća da je Dodik najavio i govor ruskog ambasadora Igora Kalabuhova u Narodnoj Skupštini RS. Najavljeni razgovor s Lavrovom, kao i Dodikova najava da će “uspjeti da razgovara s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom na sajmu u Peterburgu”, samo je “nastavak akcije”, smatra Aćimović.
“Član Predsjedništva BIH Milorad Dodik je najavljenim akcijama jasno donio odluku da želi da pridruži Bosnu i Hercegovinu grupi koja obuhvata Južnu Osetiju, Abhaziju, Lugansku i Donjecku Republiku”, ističe Aćimović.
On se pita da li to znači da će u BiH početi regrutacija stanovništva za rat u Ukrajini, kao što se trenutno regrutuju iz tih regija.
Draško Aćimović ističe da Dodikovi potezi nameću niz pitanja. Dodaje da najavljeni sastanci mogu potpuno udaljiti BiH od Evrope.
“Ako se Dodik s najvišim ruskim zvaničnicima sastaje u svojstvu člana Predsjedništva BiH, tim činom se BiH odrekla Evrope i sve što će uslijediti ne treba da bude više nikakvo iznenađenje za građane”, poručuje Aćimović.
Dodaje da građani BiH treba da se zapitaju da li žele ići ratovati u tuđu zemlju.
“Da li u momentu kada stotine hiljada građana nema mogućnost da preživi zbog nenormalnog rasta cijena hrane i energenata oni žele da se uključuju u rat i da ponovo preživljavaju sankcije i nesreću”, pita Aćimović.
Dodaje da bi Dodik, koji nije pitao građane šta žele, mogao građane cijele BiH uvesti u najveću krizu poslije rata.
“Mnogo je pitanja vezanih za ovaj ulazak u direktni konflikt, a jedno od pitanja je da li 22 deklaracije, potpisane od strane BiH protiv agresije na Ukrajinu, ovim Dodikovim potezom postaju ništavne”, zaključuje Draško Aćimović za srpska.info.
