fbpx Analiza potvrdila: Ovo je razlog zašto se BiH prazni

Analiza potvrdila: Ovo je razlog zašto se BiH prazni

Home

Analiza potvrdila: Ovo je razlog zašto se BiH prazni

Podaci su neumoljivi! Od popisa 2013. godine Bosna i Hercegovina izgubila je gotovo pola miliona stanovnika, što zbog ekonomskih migracija mladih koji u zemlji nisu mogli naći adekvatno plaćeni posao, što zbog pada nataliteta i sve manjeg broja djece.

Postajemo društvo starih. 

Kako se ovo odražava na razvoj i ekonomski napredak zemlje? Bosna i Hercegovine trenutno ima 2,734 miliona stalnih stanovnika, navodi se u dokumentu Anketa o radnoj snazi za 2018. godinu, koju je pod međunarodnim patronatom i metodologijom Eurostata, ureda za statistiku Evropske unije sa sjedištem u Luksemburgu i ILO-a Međunarodne organizacije rada UN, provela Agencija za statistku BiH na uzorku 10.546 porodica iz cijele Bosne i Hercegovine, piše Business-magazine.ba.

Podaci su drastično niži od onih dobijenih popisom. Radi podsjećanja, zvanične bh. institucije uglavnom koriste podatke popisa iz 2013., po kojima je BiH zamrznuta na 3,531.159 stalnih stanovnika, do narednog popisa, koji će se ako bude razuma i pameti održati 2021. ili 2023. godine. 

Međutim, u ovom broju gotovo je pola miliona ili oko 20 posto onih koji imaju dvojno državljanstvo i mjesto stanovanja i u BiH i u inozemstvu. Podaci iz Ankete o radnoj snazi upravo se od početka zvaničnog popisa u tom procentu razlikuju. 

Tako je prema Anketi o radnoj snazi za 2013. godinu, BiH imala 3.050.000 miliona stanovnika, oko pola miliona manje nego što su pokazali rezultati popisa. Stoga je Business magazine da bi dobio relevantnije podatke o demografskim promjenama u posljednih pet godina, uporedio ankete o radnoj snazi Agencije za statistiku BiH iz 2013. i 2018. godine, a ne rezultate popisa iz 2013. godine. 
 

UZBUNA NA POMOLU 


Došli smo do strahovitih parametara, da je Bosna i Hercegovina za pet godina ostala čak bez 350.000 stanovnika, odnosno 11,4 posto populacije. Prema anketama o radnoj snazi (vidi tabelu u prilogu), broj zaposlenih u 2018. iznosio je 822.514, a u 2013. godini 801.816. Broj nezaposlenih prema anketama smanjen je sa 311 na 185 hiljada, ali očito ne zbog zapošljavanja već zbog odlaska mladih i osoba srednje dobi u tih pet godina na rad u inozemstvo. 

No, od svega posebno zabrinjava podatak da se broj stanovnika mlađih od 15 godina najviše smanjio. On je 2013. iznosio 452.000, a 2018. samo 305.000. Pad je nevjerovatnih 32,5 posto. Šta nam navedeni podaci kazuju? Da se sve manje rađa, odnosno da je broj umrlih prema broju rođenih znatno veći i da mnogi, prije svega mlađi sa jedno do dvoje djece, za sva vremena napuštaju domovinu. 

Prema podacima državne Agencije za statistiku, u Bosni i Hercegovini tokom 2018. registrirano je 28.555 živorođene djece, što u odnosu na 2017. godinu pokazuje pad za 2,07 posto, a umrlo je 36.305 osoba, što u odnosu na 2017. godinu pokazuje rast za 0,09 posto. 

Negativni priraštaj samo u 2018. godini iznosio je 7.750 osoba. Ako se uzme u obzir da smo svake od prethodnih pet godina imali iste čak i gore tendencije mortaliteta i nataliteta, samo od popisa u oktobru 2013. godine BiH je na prirodan način, negativan skor između rađanja i smrti, izgubila više od 45.000 stanovnika. Te se tendencije u 2019. godini još radikalnije nastavljaju. 

Tokom 2018. godine, naprimjer, u Bosni i Hercegovini, sklopljena su 19.063 braka, što u odnosu na 2017. godinu pokazuje povećanje za 0,08 posto. Ali tokom te iste godine razvedeno je 2.385 brakova, što predstavlja povećanje 21,62 posto, u odnosu na 2017. Svaki peti brak se, uglavnom bez rađanja, u prvoj bračnoj godini raspao! 

Radno sposobno stanovništvo od 15 do 65 godina zvanično je spalo sa 2,598 miliona na 2,396 miliona, a efektivna radna snaga koja radi ili je završila školovanje i traži posao, spala je sa 1,133 miliona, na milion i osam hiljada osoba. Riječ je o alarmantnim podacima koji kazuju da je egzodus iz BiH odavno počeo te da najviše odlazi radno sposobno stanovništvo koje sa sobom odvodi djecu, koja bi trebala biti budućnost ove države. 

Prema nezvaničnim podacima, u posljednjih pet godina trbuhom za kruhom iz BiH se iselilo više od 300.000 osoba, od čega je svaka peta dijete.Treba napomenuti da se u narednom periodu očekuje još veće iseljavanje, s obzirom na činjenicu da Njemačka i druge države EU otvaraju tržišta rada, jer i njima treba zdrava krv i zdrava djeca, pošto i sami već odavno imaju viši mortalitet (umiranje) od nataliteta (rađanja). 

Svi podaci, dakle, govore da se Bosna i Hercegovina na prirodan i neprirodan način prazni. Groblja su svake godine za najmanje 7.750 osoba punija od porodilišta, da se ne računaju mladi koji sami, još bolje sa djecom i ženama, za sva vremena napuštaju zemlju! 

U Unsko-sanskom kantonu, naprimjer, školske 2019/2020. zbog nedostatka djece školskog uzrasta zatvara se čak 39 osnovnih škola, a bez posla će ostati 229 učitelja i nastavnika. Ista je slika u drugim dijelovima države. Škole su poluprazne, razredi sa 15 do 20 učenika! Otiđite u sarajevsku osnovnu školu u naselju Otoka pa ćete se uvjeriti. 


MLADI ODLAZE 

Zašto radna snaga i to prije svega mladi s porodicama (poželjno je što više djece) odlaze iz Bosne i Hercegovine, nije teško zaključiti. Pomenuli smo Njemačku koja vapi za radnicima, a takva je situacija u cijeloj zapadnoj Evropi pa i dalje u SAD, Kanadi, Australiji, svima su potrebni radnici i buduća pokoljenja, jer i sami imaju pad nataliteta. A s druge strane, toliko su tehnološki napredovali da ne smiju dozvoliti zaostajanje, jer će ih drugi preteći i zauzeti mjesto na svjetskom tržištu, kao naprimjer Kina. 

Šta je logičnije nego da kvalificiranu radnu snagu potraže tamo gdje je ima, a u Bosni i Hercegovini je ima i to visoko obrazovana s poznavanjem stranih jezika, engleskog obavezno, a sve više njemačkog i ostalih germanskih pa i romanskih jezika. Interesantno je da imigrantske zemlje također itekako dobro poznaju situaciju s obrazovanjem u BiH i ekspanziju privatnih obrazovnih ustanova, blago je reći, neadekvatnih licenci i kvaliteta. Uglavnom se traže oni koji su završili javne obrazovne ustanove i primarno privatne obrazovne ustanove s nastavom na engleskom jeziku. 

Također, prednost imaju oni koji su završili stručne obrazovne i zanatske škole. Za društvene je manji ili gotovo nikakav interes. U 2018. godini, prema web portalu Posao.ba, zabilježen je trend povećanja potražnje za radnicima za rad u inozemstvu od 41 posto, s više od 8.000 oglasa za posao, putem kojih je oglašeno više od 21.000 radnih mjesta. 

Broj oglasa iz inozemstva iznosio je 10 posto od ukupnog broja oglasa te je povećan za 58,4 posto u odnosu na isti period 2017. godine, dok je broj radnih mjesta objavljen za inozemstvo povećan za 154 posto. Iz BiH odlaze električari, konobari, prodavači, građevinski i KV proizvodni radnici svih profila, a sve više ih je i s fakultetom. 

Najviše radnih pozicija oglašeno je za zanimanja kao što su prodaja, turizam, ugostiteljstvo, call agenti, vozači, programeri i drugi. A najtraženije kategorije među visoko obrazovanim su iz građevinarstva, turizama i ugostiteljstva, mašinstva, elektrotehnike i svih profila zdravstva. Zemlja iz kojih dolazi najveći broj ponuda za rad u inozemstvu je Hrvatska, iz koje dolazi čak 50 posto svih radnih mjesta, zatim Njemačka, Slovenija, skandinavske zemlje, a radnike traži čak i Malta i susjedna Crna Gora. 

Broj prijava za rad u inozemstvu iznosio je više od 11.000 i veći je za gotovo 100 posto u odnosu na isti period godinu ranije. Tržište rada Bosne i Hercegovine u 2018. i proteklom periodu ove godine značajno se promijenilo, što je po svemu pogodilo i domaće poslodavce. Zbog fluktuacija zaposlenih i odlaska ljudi u inozemstvo te potreba za novim vještinama, problem nedostatka kvalificirane radne snage postao je i u zemlji izraženiji. 

Kako se navodi u rezultatima analize portala Posao.ba, poslodavci su počeli više pažnje posvećivati upravljanju ljudskim potencijalima te izgradnji brenda poslodavca kako bi privukli i zadržali radnike. 

Interesantno je da se u isto vrijeme broj evidentiranih nezaposlenih u javnim zavodima i službama za zapošljavanje nije značajnije smanjio, i dalje je više od 400.000. Stručne analize nesumnjivo potvrđuju da se, prije svega, radi o tzv. sistemskoj strukturalnoj nezaposlenosti, koja je kao problem mnogo složenija. 

Evidentno je da se u javnim službama zapošljavanje i biroima rada, zapravo nalaze brojni zaposleni koji itekako dobro rade u sivoj ekonomiji zbog ostvarivanja zdravstvenog osiguranja i nekih drugih beneficija, a da ne moraju radnicima plaćati doprinose i porez na dohodak po osnovu rada. 

Na probleme neprilagođenosti entitetskih zavoda za zapošljavanje novoj situaciji na tržištu rada ukazuje i Anketa o radnoj snazi za 2019. godinu, čiji privremeni podaci upozoravaju da se iz biroa rada mora odstraniti socijalna komponenta prema nezaposlenim. Zavodi su berza rada, a socijala se mora osigurati u socijalnim službama. Zaposleni je svako ko privređuje, bez obzira plaćaju li se ili ne plaćaju doprinosi. To je briga društva, a ne zavoda za zapošljavanje. 
 

PRAVNA DRŽAVA 


Interesantno je također da slovom i brojem Bosna i Hercegovina ima osam javnih i 14 privatnih univerziteta te još desetak samostalnih fakulteta gdje se izučava menadžment i ekonomske nauke i stiče VSS diploma. Imamo čak 22 pravna fakulteta. Tu je i pravna država s dva entiteta, deset kantona i državna administracija koja ima načelne zakone za sve oblasti, ali su uglavnom sva ovlaštenja na entitetima i Brčko distriktu BiH. 

Pored svega toga, kako se moglo čuti na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira (PIK) u BiH, stanje u državi najbolje oslikava jedini potez koji ostaje građanima, a to je odlazak iz zemlje. Podaci o odlasku ljudi iz BiH u najboljim radnim godinama to nedvojbeno potvrđuju. 

Bosna i Hercegovina je po svemu za 2,734 miliona stanovnika koji za sada nemaju drugu domovinu, regulatorno preorganizirano i stranački podijeljeno administrativno društvo. Na planu rada gotovo da je nemoguće imati punu slobodu kretanja radne snage pa i stanovanja na cijeloj teritoriji zemlje. Gotovo da je nemoguće živjeti u Federaciji BiH, a raditi u Republici Srpskoj, zbog različitih sistema doprinosa na plaće i iz plaća i socijalne zaštite iz rada. 

Javnu zdravstvenu zaštitu, penziono i porodično socijalno osiguranja nemoguće je sticati u jednom entitetu, a koristiti u drugom. Izuzetak je Brčko distrikt BiH, gdje se radnici, kada su u pitanju doprinosi, opredjeljuju za jedan ili drugi entitet i na taj način htjeli ili ne dijele. 

Svi parametri organizacije Bosne i Hercegovine kao države su takvi da će oni koji se ne snalaze u aktuelnom političkom okruženju sreću potražiti na nekoj drugoj strani. Aktuelno političko okruženje čak se najdirektnije odražava na natalitet. Ko će figurativno rečeno praviti djecu, a da ne zna kakva će im budućnost biti, prenoci Hayat.

Podaci o natalitetu i mortalitetu to nesumnjivo potvrđuju. Da se razumijemo, ne odnose se pomenute konstatacije na sve ljude koji žive u Bosni i Hercegovini. Jednom broju je itekako dobro, koji su zaposjeli dobro plaćena radna mjesta u institucijama sistema podijeljenom po nacionalnim i stranačkim šavovima. 

Rasponi plaća (vidi tabelu u prilogu) tamo gdje se traži podobnost umjesto pogodnosti, to nedvojbeno potvrđuju. Najviše trpi privreda gdje su objektivno najniže plaće i koja i da hoće, ne može zapošljavati podobne već pogodne, jer živi od rada, a ne od daća. Plaće u privredi izuzev povlaštenih monopoliziranih javnih preduzeća, duplo su niže nego u javnim službama Sve su prilike da će Bosna i Hercegovina i u narednim godinama gubiti svoje ljude i djecu, ako se ne promijeni političko okruženje u kome živimo. 

To je, nažalost, surova istina. Šteta, resursi ove centralne bivše jugoslovenske republike su takvi da bi od njih moglo itekako dobro živjeti mnogo više ljudi, nego što ih je sada. I to ne s bruto domaćim proizvodom (BDP BiH) od 9.300 KM po stanovniku, već tri do četiri puta višim.Toliko nas koštaju podobni, koji žive na račun pogodnih! 

Objavio: Ned, 14/07/2019 - 19:16

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top