Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu pada, a vozači u Bosni i Hercegovini to jedva osjete na benzinskim pumpama. Distributeri se pravdaju utrostručenim rafinerijskim maržama, a izostanak državnih subvencija dodatno utječe na cijene, zbog čega dizel danas plaćamo skuplje nego komšije u Hrvatskoj.
Rafinerijska marža i troškovi prerade nafte prvi put ovoga mjeseca imaju veći udio u maloprodajnoj cijeni dizela u BiH u odnosu na udio vrijednosti sirove nafte.
U aktuelnoj prosječnoj cijeni dizela od 3,78 KM udio vrijednosti sirove nafte ispod je 28 posto, a rafinerijska marža i troškovi prerade nose udio od 29 posto od ukupne cijene. Rafinerije su i pod pritiskom visokih cijena transporta i osiguranja dopreme.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku
I tamo dolazi do povećanja cijena električne energije. One koje troše prirodni gas, došlo je do značajnog povećanja cijene prirodnog gasa. Došlo je do porasta plata. Sve je to ono što i rafinerije moraju prenijeti u svoj krajnji opterećujući iznos za derivate."
Upoređujući strukturu cijena dizela i benzina uočavamo da troškovi rafinerijske prerade izrazito utiču na cijenu dizel goriva u odnosu na benzin, piše BHRT.
"Imamo usporen pad dizela, a znamo da tržište dizela je opterećno i svim dešavanjima u Rusiji, a to je da su tamo 50 posto kapaciteta Rusije, pogotovo onog što su izvozili. To ima utjecaja što dizeli sporije padaju."
Ukoliko uporedimo novembarske maloprodajne cijene u regionu vidjećemo da samo Srbija ima skuplje gorivo, uglavnom zbog većih fiksnih nameta, a da samo Bosna i Hercegovina nema direktne državne subvencije na cijene.
Nižim nametima i državnom intervencijom Hrvatska trenutno ima niže cijene od Bosne i Hercegovine. Jedina mjera u BiH je kontrola marži.
FOTO: Ilustracija