Bihać ne popušta kladionicama: Grad dobio veliku pravnu bitku, građani potrošili 167 miliona KM na igre na sreću

 

Kantonalni sud u Bihaću odbacio je tužbu kladioničarske firme koja je pokrenula pravni postupak protiv Grada Bihaća, tvrdeći da je žrtva diskriminacije i nejednakog tretmana. Tužba je uslijedila nakon što je Gradsko vijeće usvojilo izmjene Odluke o komunalnim taksama, kojima se povećavaju naknade za kladionice i druge priređivače igara na sreću.

 

U drugostepenom postupku, sud je potvrdio da su izmjene odluke zakonite i opravdane, čime je podržana odluka lokalne vlasti da dodatno oporezuje industriju igara na sreću.

Početkom 2024. godine, Gradsko vijeće Bihaća usvojilo je izmjene Odluke o komunalnim taksama. Nova pravila obuhvataju sve vrste priređivanja igara na sreću – od slot aparata do klasičnih i elektronskih kladionica, uključujući prostore u kojima se igre odvijaju.

Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić izjavio je da je cilj ove odluke pravednija raspodjela sredstava u korist zajednice: “Naš interes je da kroz ovu taksu dobijemo povrat dijela sredstava koja kladionice uzimaju iz zajednice. Planiramo ta sredstva usmjeriti u projekte koji će koristiti svim našim sugrađanima”, poručio je Sedić.

Prema podacima Porezne uprave FBiH, u kladionicama na području Unsko-sanskog kantona godišnje se obrće desetine miliona maraka. Samo u 2023. godini, građani ovog kantona potrošili su više od 167 miliona KM na klađenje.

Na području grada Bihaća trenutno posluje deset pravnih lica koja imaju jedno ili više uplatnih mjesta.

Većina građana Bihaća podržava ovu mjeru, ističući da je prisustvo kladionica sve veće i da negativno utiče na društvo, posebno na mlade.

Zabrinutost izražavaju i stručnjaci. Psiholog Igor Jokić upozorava na ozbiljne posljedice koje kockanje može ostaviti po mentalno zdravlje i porodične odnose:

“Problematično kockanje često vodi do finansijskih problema, narušava odnose u porodici, uzrokuje stid, svađe i čak probleme na poslu”, kazao je Jokić, naglašavajući važnost ranog prepoznavanja rizičnog ponašanja i traženja pomoći.

Odluku Gradske uprave mnogi vide kao presedan i primjer da i manje lokalne zajednice mogu donijeti hrabre mjere u zaštiti javnog interesa. Ovaj slučaj, prema mišljenju analitičara, nadilazi pravne okvire i postaje pitanje društvene odgovornosti.