Loše upravljanje i problematični kreditni plasmani obilježili su poslovanje Balkan Investment Banke, kasnije Banke Srpske koja je na kraju završila u stečaju, ali posljedice kredita i do danas osjećaju oni koji su za njih garantovali.
Takve posljedice osjetio je i bivši načelnik opštine Pale Slobodan Savić, koji je, kako tvrdi, pristao da bude žirant za kredit od 30.000 KM u februaru 2008. godine Jasminki Petrović, vjerujući da pomaže njenom suprugu da popravi štalu za krave.
Kada je otplata kredita zapela, banka je počela da naplaćuje dug od žiranata, a Savić ni nakon višegodišnjeg sudskog spora nije uspio da riješi problem koji mu je donijelo jemstvo, piše Capital.
Tvrdi da je kredit nezakonito odobren jer je Petrović u vrijeme plasmana bila nezaposlena, a Banka Srpske je kasnije priznala da nije mogla utvrditi njenu kreditnu sposobnost.
– Ne samo to, nisam znao da sam njoj žirant. Vjerovao sam da potpisujem jemstvo za kredit njenom mužu. Godinama kasnije, saznajem da nije plaćala rate, kada su mi povukli 3.000 KM sa računa. Očigledno je da su mijenjali ugovor o kreditu i umjesto njegovog naveli njeno ime – priča Savić.
Kaže da njenog muža nije lično poznavao, a da je pristao da mu bude žirant po nagovoru nekadašnjeg kolege načelnika opštine Istočni Stari Grad Kostadina Plakalovića. Drugi žirant je bio Milomir Lučić, a treći upravo Plakalović.
Savić se poziva na činjenicu da je Jasminka Petrović bila nezaposlena u vrijeme plasmana kredita, ali sud u presudi nije zaključio da je ona bila kreditno nesposobna.
Kaže da je podnosio krivičnu prijavu, a kasnije i tužbu protiv Banke Srpske i odgovornih lica zbog toga što je dodijeljen kredit osobi koja ne ispunjava uslove.
Svoje tvrdnje Savić je potkrijepio dokumentacijom koju je CAPITAL dobio na uvid.
U dokumentaciji se vidi da su Savić i Lučić sudskim putem tražili da se utvrdi ništavost ugovora o jemstvu, ali je Viši privredni sud u Banjaluci u februaru 2020. godine utvrdio da su ugovori o kreditu i jemstvu zaključeni u propisanoj formi i da žalbeni navodi nisu osnovani.
– Jeste, Savić mi je bio žirant, kao i Milomir Lučić. Većinski sam vratila taj kredit, ali jedne godine se zbog kašnjenja desila neka prinudna naplata. Zbog toga sam novac koji je naplaćen od Lučića njemu lično vraćala, kako su mu skidali, a Saviću nisam – kaže Petrović i dodaje da ne zna koliko mu je ostala dužna.
Ističe da se u jednom trenutku zabrojala i da je Lučiću nešto preplatila, što joj je on uredno vratio. Tvrdi da je sada penzioner i da joj banka uzima pola penzije za otplatu kredita, te da su žiranti mirni i da ih niko ne dira.
– Kada odem u banku i dam svoju karticu, oni zovu u Banjaluku, kažu da imaju blokiranog korisnika, odbiju mi pola penzije. Ja to ne mogu da vratim nikako, meni od penzije ostaje 170 maraka. Za taj kredit sam kupila krave, nisam otišla na kruzer i na putovanje, niti kupila audija – kaže Petrović.
Tvrdi da je i ona prevarena jer je kupila 18 krava, a da je onda mljekara prestala da otkupljuje mlijeko, dok su podsticaji za poljoprivredu kasnili.
– Ako me pitate što sam plaćala Lukiću a nisam Saviću, to je zato što je ovaj prvi bio u težoj materijalnoj situaciji. Shvatite kako hoćete, to je bilo tako – kaže Petrović.
Ovo je samo jedan u nizu problematičnih kredita Balkan Investment banke koju su litvanski vlasnici doveli do propasti i koji do danas za to nisu odgovarali.
Na temeljima propale Balkan Investment banke nastala je Banka Srpske koja je u stečaj je otišla 2017. godine, a veliki dio depozita građana i preduzeća zarobljen.
Vrijednost kredita koje je banka plasirala do otvaranja stečaja iznosila je 171,33 miliona maraka.
Od te sume se 148,43 miliona odnose na preduzeća i institucije, a ostatak na stanovništvo.
Banka je dijelila kredite ne obazirući se na rizike i povezana preduzeća od kojih su mnoga bila u ofšor zonama, što je njen kreditni portfolio učinilo veoma lošim.
Novac je odobravan i ad hoc povezanim licima, pa čak i onima koji nisu imali ni adresu.
Kao garanciju su prihvatali čak i hartije od vrijednosti stranaca, a koje nisu bile ovjerene niti notarski obrađene.