Bliski istok ponovo je na ivici ozbiljne vojne eskalacije nakon što je Iran u nedjelju izveo raketne i napade bespilotnim letjelicama na američke vojne objekte u Kuvajtu i Bahreinu. Napadi su uslijedili svega nekoliko sati nakon oštrih poruka američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je upozorio da bi Sjedinjene Američke Države mogle posegnuti za još odlučnijim vojnim potezima ukoliko Teheran ne bude poštovao privremeni mirovni sporazum.
Prema navodima iranskih vlasti, operaciju je izvela Iranska revolucionarna garda (IRGC), koja tvrdi da su američki napadi prethodno prekršili dogovoreno primirje te da će zbog toga biti prekinuti svi diplomatski procesi.
Istovremeno su se u Kuvajtu i Bahreinu oglasile sirene za zračnu opasnost, dok su sistemi protivzračne odbrane reagovali na dolazeće projektile i dronove. Kuvajtske vlasti saopćile su da su presretnuta najmanje dva balistička projektila, bez ljudskih žrtava i materijalne štete.
Američki zvaničnici potvrdili su da su vojne baze bile meta napada, ali su naveli da prema dosadašnjim informacijama nema poginulih niti ozbiljnijih oštećenja na američkim objektima. Naglašeno je da se sigurnosna situacija i dalje pažljivo prati.
U Bahreinu su se sirene oglasile i drugi put tokom dana. Lokalne vlasti saopćile su da je u napadu oštećena jedna stambena zgrada u pokrajini Muharak, ali da nije bilo stradalih. Bahrein je nakon toga zatražio hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda zbog, kako navodi, iranske agresije.
Paralelno s tim, Izrael je objavio da je izveo napade na položaje Hezbolaha u Libanu, dodatno povećavajući napetosti u regiji. Teheran insistira da se sukob u Libanu mora okončati kako bi se mogao provesti širi dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Nekoliko sati prije iranskog odgovora, američka vojska izvela je nove udare na ciljeve u Iranu, navodeći da su bili odgovor na napad iranskim dronom na tanker u Hormuškom moreuzu. Prema američkom Centralnom zapovjedništvu, mete su bili objekti povezani s izviđanjem, komunikacijama, protuzračnom odbranom, skladištima bespilotnih letjelica i sistemima za postavljanje mina.
Dodatnu zabrinutost izaziva situacija u Hormuškom moreuzu, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i ukapljenog prirodnog plina. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Arakči poručio je da će Iran narednih 30 dana imati isključivu kontrolu nad plovidbom kroz moreuz te pozvao druge države da se ne miješaju u upravljanje tim strateškim područjem.
Uprkos nastavku vojnih aktivnosti, pojedini trgovački brodovi već su počeli napuštati Hormuški moreuz, što analitičari vide kao prvi znak djelimične stabilizacije pomorskog saobraćaja. Ipak, zbog novih sukoba i međusobnih prijetnji Washingtona i Teherana, strah od šireg regionalnog konflikta i dalje ostaje veoma izražen.
Prema informacijama koje prenose Reuters i drugi međunarodni mediji, diplomatski napori za smirivanje krize trenutno su praktično zaustavljeni, dok obje strane nastavljaju razmjenjivati vojne i političke prijetnje.
Foto: Ilustracija/Cazin.net
