Dodik je od 2010. do 2018. godine obavljao dužnost predsjednika RS-a, a nakon što je 2018. pobijedio u utrci za člana Predsjedništva BiH na čelnoj funkciji entiteta naslijedila ga je Željka Cvijanović.
Političar s američke crne liste, koji se dovodi u vezi s brojnim aferama za korupciju i podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH želi se vratiti na mjesto entitetskog predsjednika kako bi u skladu sa svojom politikom jačao entitet u odnosu na državu BiH.
Istovremeno, Dodik unaprijed želi izbjeći neugodne momente na koje bi uskoro mogao naići u slučaju proširenja sankcija u režiji evropskih zemalja ukoliko bi ostao član Predsjedništva BiH.
S obzirom na svoj stranački autoritet, nema sumnje da će organi SNSD-a uskoro ispuniti šefovu želju i zvanično izaći s kandidaturom.
Koliko zapravo želi osnažiti funkciju predsjednika RS-a govori i Dodikova ideja koju, istina, nije značajno zagovarao u kontekstu izmjena Izbornog zakona BiH. On je jednom prilikom prošle godine kazao kako treba objediniti dužnost člana Predsjedništva BiH i predsjednika RS-a.
“Predložit ću i smatram da iz RS-a u jednoj osobi treba birati člana Predsjedništva BiH i predsjednika RS-a i da predsjednik RS-a po automatizmu bude član Predsjedništva”, kazao je Dodik.
Dodiku će, ukoliko se nešto značajno ne promijeni, na crtu s opozicione strane stati Jelena Trivić (PDP), koja obećava pobjedu na izborima u oktobru.
S obzirom na to da Milorad Dodik ne planira još jedan mandat u Sarajevu, ali ipak jako želi da njegova stranka ponovo pobijedi i u toj utrci, među kandidatima u SNSD-u za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, između ostalih, spominju se Zoran Tegeltija i Željka Cvijanović.
