Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Žosep Borelj (Josep Borrell) ocijenio je da su ove godini eskalacija i zaoštravanje retorike podjela na Zapadnom Balkanu omeli zemlje regiona u njihovom približavanju evropskoj budućnosti, a kao poseban primjer za takvo stanje naveo je situaciju u BiH.
Borelj je 2021. godinu ocijenio kao "godinu tranzicije" u kojoj je EU radila na očuvanju svojih interesa i vrijednosti i na jačanju globalnog poretka.
Jasni primjeri politike moći
- Taj rad mora da se nastavi i u 2022. godini - naveo je Borelj u svom novogodišnjem blogu o najvažnijim dešavanjima u 2021. u oblasti vanjske i odbrambene politike EU.
Govoreći o neposrednom susjedstvu EU, Borelj se fokusirao na Ukrajinu, Moldaviju i Bjelorusiju, gdje se Unija, kako je naveo, suočila sa "jasnim primjerima politike moći" i hibridnim napadima.
- Kako se hibridni napadi šire, moramo da nastavimo da podržavamo Ukrajinu i Moldaviju u odupiranju Rusiji i da zadržimo nepopustljiv pristup prema Bjelorusiji - naveo je Borelj.
Borelj je naglasio da su 2021. godine ponovo pokrenuti odnosi EU i SAD, a ogledali su se u bliskoj saradnji u borbi protiv klimatskih promjena, nuklearnih pregovora Irana, korporativnog oporezivanja, ali i u pitanju odnosa sa Kinom i Indo-Pacifikom.
On ocjenjuje da je EU, kada je riječ o Kini, održala jedinstven stav u prepoznavanju te zemlje kao "partnera, konkurenta i rivala", te u 2021. godini povećala angažman sa Latinskom Amerikom i počela rad na jačanju angažmana sa afričkim zemljama.
Koronavirus i vakcinacija
Borelj je konstatovao da pandemija traje "duže nego što je očekivano" i da je EU obezbijedila dovoljno doza za punu vakcinaciju i buster doze za svoje građane.
On je pozvao da se više radi na ravnomjernosti vakcinacije širom svijeta.
- Od ukupno dvije milijarde doza vakcina, EU je izvezla preko 1,1 milijardu doza u 61 zemlju, a tim Evrope je podijelio više od 385 miliona doza. Namjera tima Evrope je da donira ukupno 700 miliona doza do sredine 2022. godine - najavio je Borelj.
On je ocijenio da je stalni režim upravljanja krizom ponekad slabilo kapacitet EU da se bavi transverzalnim i dugoročnim pitanjima, ali da je pozitivan pomak predstavljanje Strateškog kompasa EU, čiji je cilj jačanje sigurnosne uloge EU u svijetu.
