Bošnjaci ne trebaju birati predstavnike Hrvatima

232323
Imali smo dobar uspjeh u rješenjima za deblokadu Federacije, problem predugo traje da bi krivci za neuspjeh pregovora bili samo dva čovjeka Izetbegović i Čović, rekao je Radončić

Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić dao je veliki intervju za zagrebački "Večernji list" u kojem je govorio o bošnjačko-hrvatskim odnosima, separatizmu Milorada Dodika i nizu drugih tema. 

Intervju iz referentnog priloga “Obzor” prenosimo u cjelini.

 

Foto : Večernji list

 

Večernji list: Ima li uopće nade da se u sudačkoj nadoknadi vremena postigne dogovor o izmjeni izbornoga zakona? 

Iskreno, to nije realna opcija. U Neumu i Sarajevu izgubili smo sjajnu priliku da to stavimo kao dobru osnovu za raspravu u javnosti, ali u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Sada ne vidim načina kako to postići, a da istodobno zadovoljimo sve pravne procedure. 

Večernji list: Hrvatski premijer Andrej Plenković na Europskome vijeću uspio je nametnuti da uz konstitutivne narode jedan od zaključaka bude poziv na još jednu rundu razgovora koji se održali u Bruxellesu. Jesu li realni i hoćete li im se odazvati? 

Jako poštujem premijera Plenkovića i lobističke mogućnosti Republike Hrvatske. Što se mene i SBB-a, stranke koju vodim, tiče, sa zadovoljstvom ću otputovati u Bruxelles i sudjelovati u tim razgovorima ako se oni dogode. 

Večernji list: Čini se da je u tome smislu svoj stav djelomično promijenio i čelnik SDA Bakir Izetbegović koji je izrazio spremnost za nastavak razgovora iako je ranije tvrdio da nije za to spreman do 2024. Je li to prekasno i može li u međuvremenu doći do eskaliranja krize u BiH?! 

Meni je drago da je gospodin Izetbegović korigirao svoje javne izjave da će on o izbornome zakonu i promjenama ustava pregovarati tek nakon završetka lokalnih izbora 2024., a to znači da bi se to ozbiljno događalo tek 2025. Bez imalo dramatiziranja smatram da je apsolutno nedopustiv nastavak još dvije i pol godine ovako nejasnih, konfuznih, konfliktnih prijepora u hrvatsko-bošnjačkim odnosima i u ovako blokiranoj Federaciji BiH.

Večernji list: Tko je kriv za propast pregovora o izbornome zakonu, prije svega na ovoj završnoj rundi u Sarajevu? 

Predstavnica EU Eichhorst i američki veleposlanik u BiH Michael Murphy nakon završetka pregovora u izjavama za medije precizno su naglasili da su glavni krivci SDA i HDZ. Međutim, treba biti realan. Mi o djelomičnim promjenama ustava i reformi izbornoga zakona razgovaramo desetak godina. Razlike su velike, izgubili smo dragocjeno vrijeme jer su HDZ BiH i SDA sami razgovarali bez drugih stranaka. No odgovornosti, rekao bih, ima i izvan ove dvije stranke. 

Večernji list: Što je usuglašeno u razgovorima? Gospodin Izetbegović kaže da se prošlo devet od deset stepenica, slično tvrdi i gospodin Čović. 

Ima istine u tome što govore njih dvojica. Mi smo napravili značajan iskorak u tome da se ukinu blokade u federalnome parlamentu, izbora predsjednika i dva dopredsjednika Federacije BiH, da se ukine blokada izbora novog saziva Vlade FBiH i sudaca Ustavnog suda, te još nekoliko točaka. Sve su to stvari koje ranije nismo imali dogovorene. Ondje gdje je došlo do našeg razilaženja, odnosno između HDZ-a i SDA, pri čemu gospodina Izetbegovića i Čovića ističem kao rezultante dviju nacionalnih politika, jest reduciranje uloge Doma naroda i prelazi li se time crta pa Hrvati postaju nacionalna manjina. Ta razlika nije se mogla premostiti na ovim pregovorima. I po meni je bio očekivan epilog. 

Večernji list: Član Predsjedništva?! 

Što se tiče člana Predsjedništva, Bošnjaci tu već tri puta, dakle punih 12 godina, biraju hrvatskog člana Predsjedništva. Iako prema izjavama svih relevantnih bošnjačkih političara mi želimo da ta praksa prestane. Ali razlika između izjava za javnost i onoga što političari rade u sjeni očito postoji. Bojim se da u bošnjačkoj političkoj eliti ima još puno ljudi koji smatraju da je to praksa koju treba nastaviti. 

Večernji list: Je li točno da je ponuđenim i uglavnom usuglašenim rješenjima praktično provedene sve presude Europskog suda za ljudska prava od Sejdić-Finci, Zornić, Šlaku, Pilav, Pudarić, ali i Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić? 

Prema mom dojmu, ali i mišljenju naših ekspertnih timova, to zaista jest tako. Problem za SDA i ne samo za ovu stranku nastao je u takozvanom elektorskom modelu glasovanja. Dobili smo situaciju da, primjerice, glas u Sarajevu vrijedi od 600 do 800 posto manje nego u Goraždu ili da glas u Hercegovačko-neretvanskoj županiji vrijedi također nekoliko stotina postotaka više nego u Tuzlanskoj županiji. Teško je građanima objasniti da je tako velika razlika u vrijednosti glasa. 

Da ne govorim i o tome dijelu osjetljivosti bošnjačkih birača da njihov glas u Sarajevu ne može biti osam puta manje vrijedan nego Hrvata u HNŽ-u. Mislim da se tu trebaju raditi nove varijacije, novi prijedlozi kako bi ta nelogičnost bila smanjena. Meni se čini da smo na dobrome tragu i da je to dobar koncept. Ali vi znate u SAD-u elektorski način može odlučiti o pobjedniku u 2 ili 3 posto, a ovdje razlika između tih postotaka nije logična. 

Večernji list: Da, ali u SAD-u također 19 posto stanovništva bira gotovo 50 posto članova Senata, a primjerice, u Federaciji BiH jedan Hrvat koji se bira u Dom naroda iz Goražda ima čak 1400 puta manju potporu od onoga iz Posavske županije?! 

Mudrost u pregovorima je saslušati te, ali i sve druge argumente u prilog elektorskog načina. Mislim da se tu pokazalo nedovoljno strpljenja ili pak želje da pregovori uspiju. 

Večernji list: Kako ste doživjeli velike ustupke Hrvata da odustanu od dvije izborne jedinice, što je bošnjačka politička javnost često poistovjećivala s trećim entitetom, iz kojih se bira hrvatski i bošnjački član Predsjedništva? 

Trebamo biti realni kada je crtanje trećeg entiteta u pitanju, mi smo tijekom pregovora dobili vrlo precizne stavove međunarodnih posrednika da ta opcija ne dolazi u obzir. Ja to, naravno, promatram na isti način. Hrvatski predstavnici su u ovim pregovorima, prema mom skromnom sudu, zaista napravili dosta ustupaka. Čak sam to rekao u razgovorima za stolom. Teško je očekivati da jedan narod, koji ima sva ustavna jamstva i sve poluge da onemogući takav scenarij, na kraju pristane da iz konstitutivnog naroda bude sveden na nacionalnu manjinu. To je ono što ja osobno i Bošnjaci kao politički faktor moramo izbjeći na svaki način. Ne treba se i ne smije dopustiti da netko pokušava dovesti Hrvate u status nacionalne manjine. Na taj način bila bi golema šteta za Federaciju BiH i državu BiH pa, ako hoćete, i našu europsku socijalizaciju, odnosno prijam u Europsku uniju. 

Večernji list: Svejedno, ako se dogodi da Bošnjaci na izborima ponovno nametnu hrvatskog člana Predsjedništva ili pak presudnih šest Hrvata u Domu naroda i tako izbace ovaj narod iz vlasti, što biste vi poduzeli da ste čelnik Hrvata? 

Moramo biti realni i učiniti sve da se i četvrti put ne dogodi ta situacija jer bi to značilo da punih 16 godina Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Da budem konkretan, izbor gospodina Komšića jako odgovara Stranci demokratske akcije. Gospodin Komšić u sva tri izborna ciklusa dobio je između 200.000 i 300.000 glasova koji bi po logici pripadali umjerenim bošnjačkim političarima. A SDA je, dobivajući glasove za Komšića protiv svojih rivala, u dva navrata uspio izabrati gospodina Izetbegovića i jednom gospodina Džaferovića u Predsjedništvo BiH. 

Znači, kad ne bismo imali situaciju da na izborima majoriziramo jedan narod, stvari bi se harmonizirale. Hrvati imaju pravo tražiti birati svog legitimnog predstavnika koliko se god s druge strane inzistiralo te jača ta tzv. građanska opcija, jedan čovjek – jedan glas. Ja iskreno smatram da za to jednostavno nije vrijeme. Taj politički koncept, koji jest vrhunac demokracije, ali ga ne prihvaćaju Srbi i Hrvati, jednostavno se sada ne može primijeniti. Time se iritiraju dva nacionalna korpusa. 

Večernji list: Niste odgovorili na pitanje što biste poduzeli da ste hrvatski lider? 

Ne bih licitirao, ali nadam se da ćemo svi zajedničkim naporom i kompromisom doći do toga da stvari ne eskaliraju.

Večernji list: Kako pomiriti, to vrlo često zvuči i kao floskula, građansko i kolektivno u BiH koje je još od vremena Osmanskog Carstva i pripovijesti o dolasku Omer-paše Latasa, Austro-Ugarske, ZAVNOBiH-a bilo konstanta svih odnosa?

Kompromis je majka uspjeha. U BiH ne smije biti dominantan etnički koncept koji diskriminira prava ostalih građana, a s druge strane ne smije ni dominantan građanski jer u trenutku kada nas Bošnjaka ima više od 51 posto to se doživljava kao pokušaj majoriziranja Srba i Hrvata. Izazov je u što kraćem vremenu pronaći rješenje između ta dva pola. Sve drugo vodi u podjele i konfrontacije koje nam u trenutku ukrajinske krize i agresije Rusije zaista ne trebaju. Moramo iskoristiti priliku za dogovor. 

Večernji list: Što trebaju raditi Hrvati, a što Bošnjaci kako bi se popravili odnosi dva naroda, ne, naravno, na štetu trećega, Srba?

Recept je dosta jednostavan, ali teško provediv. To znači da Bošnjaci ne trebaju birati hrvatskog člana Predsjedništva. Mi moramo znati da su svi problemi blokade nastali s te početne pozicije. Hrvati ne trebaju, i dobro je da se o tome manje govori, ići prema priči o trećem entitetu, jer to znači stvaranje četvrtog entiteta. Niti nam treba treći entitet u vidu ekskluzivne nacionalne državice usred BiH, niti posredno stanje nekog bošnjakistana u Sarajevu, Zenici ili Tuzli. 

Mi smo pred civilizacijskim iskušenjem da dva naroda harmoniziraju svoje odnose uz puno razumijevanje da nam nitko nije bliži od Hrvata ili pak Bošnjaci Hrvatima. Treba koristiti i "hrvatsku logistiku", a to je Hrvatska kao članica EU, pa i Vatikan. To su saveznici koji su potrebni Bošnjacima u strateškom smislu. S druge strane Hrvati tolerantnom politikom prema Bošnjacima dobivaju da njihova domovina BiH bude prosperitetna, a ne u konfliktima, zaostajanju u razvoju, iseljavanju mladih.

Večernji list: Čelnik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković je nakon razgovora rekao kako bi bošnjačkoj politici bilo mudrije tražiti jačanje uloge gornjeg doma Vijeća naroda u Republici Srpskoj nego oslabiti Dom naroda u Federaciji BiH na čemu je inzistirao SDA, a snažno se protive Hrvati. Nakon toga je Konaković proglašen izdajnikom. Kako u takvome ozračju stvoriti prostor za dogovor?

U sarajevskoj javnosti i najvećem dijelu režimskih medija koji su pod kontrolom preko marketinga su slikovito rečeno posijane mine gospodinu Izetbegoviću iza leđa pa on navodno nema kud nazad s ustupcima. Time se hoće stvoriti dojam da intelektualci, nevladine organizacije, mediji, doslovno svi traže da on ne popusti. To je logika gospodina Izetbegovića. Ali tu situaciju izazvao je sam SDA tako je što je svojim političkim izjavama radikalizirala hrvatsko-bošnjačke odnose. S druge strane i od strane hrvatskih pojedinaca imali smo teških izjava, pa i najvećih dužnosnika Hrvatske o Bošnjacima i kupanju. To su stvari koje ne pomažu. Gospodin Konaković je ponudio razmišljanje koje apsolutno ima mjesta.

Zašto bismo od Doma naroda, gdje Hrvati imaju snažan nacionalni ključ kako bi zaštitili svoje legitimne interese, pravili Vijeće naroda kao u RS-u gdje su Hrvati i Bošnjaci nacionalna manjina. Bolje je inzistirati da Vijeće naroda dobije snažniju ulogu i tako jačamo poziciju Bošnjaka i Hrvata u RS-u. To je predstavljeno kao izdaja, što je poznata propaganda. Nikoga tko traži kompromis i dogovor ne smije se proglasiti izdajnikom. Nije izdajnik onaj tko je za suverenu i naprednu BiH te stabilne međunacionalne odnose.

Večernji list: Strahujete li od eventualnog bojkota izbora od Hrvata, jeste li o tome razgovarali s gospodinom Čovićem?

Gospodin Čović i ja se nismo vidjeli nakon razgovora u Sarajevu tako da ne znam ništa više nego što se navodi u medijskim izvještajima. Ja se iskreno nadam da hrvatski korpus neće bojkotirati izbore. Razumijem da ima puno elemenata koji nisu u redu. Od toga da su i izbori jedna opća pljačka, što sam najbolje osjetio na svojoj koži. Birački odbori otimaju izbornu volju, popisi nisu sređeni...

Večernji list: Planirate li se ponovno kandidirati za člana Predsjedništva BiH?

To nije realna opcija. Ja sam u dva izborna ciklusa 2010. i 2014. glatko pobijedio gospodina Izetbegovića kao sina Alije Izetbegovića, ali nisam "mogao" pobijediti. Svi izvještaji EU i SAD-a govore o brutalnim izbornim krađama. Istraživanje OESS-a kaže da 70 posto građana ne vjeruje da su izbori pošteni. To demotivira. S druge strane u ovoj situaciji treba dati šansu nekome drugome. Za mene je ključno da oporba izađe s jednim kandidatom i da stavimo ad acta kandidata SDA s čelne pozicije ispred bošnjačkog korpusa. Ne zato što imam protiv SDA ili osobno protiv gospodina Izetbegovića, nego vrijeme je pokazalo da se radi o politici koja je punih 30 godina na vlasti. A građani vide da smo zadnji u Europi po brojnim stvarima.

Večernji list: Tko je zajednički kandidat – Konaković, čelnik SDP-a Nermin Nikšić, Denis Zvizdić?

Previše se rano da se licitira o imenima. Jasno je da će gospodin Izetbegović biti ponovno kandidat SDA. Ponavljam, važno je da imamo jedinstvenog kandidata. Ta osoba treba imati potporu Bošnjaka, ali ne treba iritirati u odnosu prema Hrvatima i Srbima.

Večernji list: Ima li onda Komšić ponovno šansu ući u državni vrh?

Komšić je projekt SDA. Njima on treba kao čovjek koji uzima glasove jedne druge opcije od SDA i praktički omogućuje ovoj stranci da ima člana Predsjedništva. Komšić će se sigurno kandidirati. SDA to snažno podržava. Mislim da ćemo zbog toga imati jednu specifičnu izbornu kampanju te građanima treba objasniti što smo mi dobili kao BiH njegovim trostrukim ili pak četverostrukim izborom u Predsjedništvo. Radi se o čovjeku koja, kao i neki drugi za dvanaest godina svog mandata nije doveo nijednog stranog investitora, nije susreo nijednog ozbiljnog svjetskog državnika, nije utjecao na harmoniziranje međunarodnih odnosa.

Večernji list: Ima li srpska strana, ponajprije gospodin Milorad Dodik koristi od ovog hrvatsko-bošnjačkog sukobljavanja?

Naravno. Čak i u najtežim ratnim danima predsjednik Alija Izetbegović i predsjednik Franjo Tuđman su nalazili, uz veliku pomoć međunarodnih posrednika, način da hrvatsku i bošnjačku stranu drže s jedne strane stola, a preko puta bude srpska strana. Mi sada nažalost imamo situaciju da Bošnjaci gube hrvatsku političku elitu i da ona sjedi s one strane stola na kojoj se nalazi Milorad Dodik. Dodik i njegova separatistička politika izostankom dogovora Hrvata i Bošnjaka najviše profitiraju. 

Ja se nadam da će to prestati. Imamo pouzdane dokaze da Dodik ne želi dobre hrvatsko-bošnjačke odnose. Da želi, najdelikatnije pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva riješilo bi se na neizravan način u Parlamentu. Na to Dodik ne pristaje. Poseban je problem to što mu međunarodna zajednica dopušta da bude izvan razgovora s objašnjenjem da se to ne tiče Republike Srpske. Mora i on biti dio te priče.

Večernji list: Bojite li se prelijevanje ukrajinske krize na BiH, o čemu je govorio i visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Josep Borell?

Veoma je dobro da zbog gospodina Dodika i njegove separatističke politike snage EUFOR-a budu vidljivije te da je povećan njihov broj. Ne bojim se bilo kakvih ratnih sukoba u BiH. Mislim da situacija na zapadnom Balkanu nije takva da bi se mogao pojaviti bilo kakav agresor. Mjere ekonomskih sankcija prema Rusiji i Putinu su jasna opomena. No s druge strane ne možete isključiti političke tenzije i pojedinačne incidente.

Večernji list: Često se puta iz Sarajeva čuje kako se Zagreb miješa u unutarnja pitanja BiH kad je riječ o izbornoj reformi?!

Sve ovisi tko to interpretira. Treba pokazivati razumijevanje za interes Hrvatske za položaj Hrvata u BiH. Spadam u ljude koji Hrvatsku vide kao partnera, kao zemlju s kojom dijelimo 1000 kilometara granice. Imamo puno veza. Komentari o hrvatskome miješanju spadaju u sferu dnevne politike. Imali ste izjave predsjednika Zorana Milanovića koje su djelovale jako grubo, no s druge strane jedan njegov državnički istup bio je u našem interesu, kada je kazao da Ukrajina ne može prije BiH dobiti kandidacijski status. A hrvatski je glas vrlo važan. Imamo izjave premijera Plenkovića koji jesu u interesu Hrvata, ali ja ih doživljavam i kao interes BiH.

Večernji list: Koliko je EU sam stvorio problem na Balkanu i u BiH ostavljajući ih izvan članstva i otvarajući prostor Rusiji, Turskoj, Kini...?!

Problem EU, a posljedično i cijele regije jest što ste imali jedan krajnje birokratiziran odnos prema zapadnom Balkanu. Nakon agresije Rusije na Ukrajinu u EU se konačno pokazuje liderstvo. Vjerujem da će upravo ta činjenica pomoći regiji i BiH. Imam osjećaj da EU konačno shvaća kako nije dovoljno slanje novca, nego daleko veća uloga u procesima. 

Potrebno je da i oni poštuju standarde koji se zaboravljaju, od nepoštivanja ljudskih prava, pritisaka na medije, zloupotrebe pravosuđa, obavještajne službe. EU nije učinio puno oko toga. Kao rezultat smo dobili da ljudi u BiH biraju između Rusije i Turske. Mislim da se BiH, svi građani i ključne politike trebaju vratiti politici Europske unije i da gledaju prema Bruxellesu i Washingtonu, a da ove poglede prema Ankari i Moskvi polako zanemaruju.