Čak 91 posto silovanih žena o traumama nikad ne progovori

Žrtva silovanja
To je jedno od krivičnih djela s najvećom takozvanom tamnom brojkom kriminaliteta, kaže istražiteljica MUP-a HNK

 

Cijeli region zapljusnuo je val svojevrsnog “me too” pokreta nakon što je beogradska glumica Milena Radulović odlučila javno progovoriti o tome da ju je silovao učitelj glume Miroslav Mika Aleksić.

Na društvenim mrežama nižu se anonimne ispovijesti mnogih djevojaka i žena koje su i same bile žrtve seksualnog zlostavljanja. Beogradski slučaj je, čini se, otvorio Pandorinu kutiju.

Rijetke prijave

No, nisu samo umjetnice progovorile o seksualnom nasilju i spolnom zlostavljanju. Svojim primjerom odlučila je upozoriti i bh. novinarka Aida Hadžimusić. Navela je da je, dok je pohađala osnovnu školu, trpjela seksualno napastvovanje od jednog nastavnika. 

Nažalost, mnoge žene o svom bolnom iskustvu, gnusnom zločinu koji je počinjen nad njima, i dalje će nastaviti šutjeti.

Koliko je samo žena silovano pod okriljem vlastitog doma, koliko su takvih i sličnih slučajeva doživjele uposlenice u brojnim institucijama, sobarice, policajke, konobarice, manekenke, pjevačice, trgovkinje, mlade pripravnice, medicinske sestre, doktorice, pitanje je bez odgovora.

 

Radulović: Pokrenula  lavinu u  regionu

 

Brojna svjetska istraživanja pokazuju da čak 91 posto žena nakon takve traume ne želi nikome ništa reći.

Nekolicina njih se, i to nakon više godina, odluči povjeriti bliskoj osobi, a prijave policiji su vrlo rijetke.

To nam je potvrdila i inspektorica Odjela za posebne namjene Sektora kriminalističke policije MUP-a HNK, koja zbog osjetljivosti posla nije mogla istupiti javno. Ona kaže da je seksualno nasilje jedno od najmanje prijavljivanih oblika nasilja, a jedno od takvih je, upravo, silovanje.

 

Hadžimusić: Novinarka  podijelila  svoje iskustvo

 

- Silovanje spada u jedno od krivičnih djela s najvećom takozvanom tamnom brojkom kriminaliteta, jer veliki broj slučajeva ostaje neprijavljen i prođe dosta vremena dok počinitelj ne bude prijavljen, ukoliko se to uopće i dogodi. Žrtvu se mora ohrabriti i pomoći joj da se izbori s traumom koja joj je nanesena - navodi ona.

Govoreći iz iskustva u radu na ovakvim slučajevima, naglašava da se žrtve najčešće zbog straha od počinioca odlučuju ne prijaviti silovanje, a plaše se i reakcija i osude okoline.

 

Okrivljuju sebe

- Ponekad i u sebi traže krivca i osjećaju sram da ikome ispričaju šta se dogodilo, a posebno da iznose detalje - govori inspektorica.

Istražiteljima je vrlo teško raditi na ovakvim slučajevima. Što je duže vremena prošlo od čina silovanja do prijavljivanja, to je istraga teža, budući da se gube materijalni dokazi i onemogućava se istražiteljima da urade sve što trebaju.

Poražavajuća statistika

I statistika je posebna priča. Prema informaciji o stanju kriminaliteta Federalne uprave policije (FUP) kojima izvještaje na mjesečnoj bazi dostavljaju svi kantonalni MUP-ovi, krivično djelo silovanje ne postoji! 

U decembru prošle godine u oblasti krivična djela protiv spolne slobode i morala, od prijavljenih 11 osoba devet njih je lišeno slobode. Najviše krivičnih djela odnosilo se na spolni odnos s nemoćnom osobom te na iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije. U prethodnim mjesecima prošle godine pokazalo se da je u ovoj oblasti najviše bilo zabilježeno bludnih radnji, čak 35 takvih djela od januara do novembra.

Sistem je manjkav

Nije samo statistika manjkava. Usto što je proces prijave dug i dodatno traumatizira žrtvu, u BiH se kazne za silovanje kreću u rasponu od jedne do 10 godina, odnosno, od tri do 15, ako se počini “na naročito okrutan ili ponižavajući način”. 

Ali praksa pokazuje da se izriču minimalne zatvorske kazne, pa je tako u Općinskom sudu Travnik u proteklih deceniju izrečeno desetak kazni u rasponu od jedne do 3,5 godina zatvora. U Kantonalnom sudu Zenica su tokom 2019. donesene dvije prvostepene presude, od tri i osam godina. Kantonalni sud Mostar nedavno je donio osuđujuću presudu kojom je počiniocu izrečena mjera liječenja u psihijatrijskoj ustanovi.

Moralna načela

Advokat Josip Muselimović kazao je kako mu je poznato nekoliko slučajeva u kojima su presude bile oslobađajuće. On je u svojoj praksi, ispričao nam je, imao jedan vrlo zanimljiv slučaj, gdje je odbio braniti više optuženih osoba za silovanje. 

- Radilo se o slučaju prije rata, kada se grupa mladića iz Sarajeva na putu prema moru zadržala u Mostaru i gdje su na vrlo grub način iskoristili poznanstvo s djevojkom, koja im je bila i prijateljica, i koju su silovali. To je bilo toliko gnusno i grozno da mi moralna načela nisu dopuštala da uzmem taj slučaj - rekao je Muselimović.

 

Izvor: