Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt je dao intervju za Süddeutsche Zeitung u kojem je govorio o svom mandatu, a posebno je bio otvoren o razlozima za davanje ostavke na ovu funkciju.
Prvo pitanje u intervjuu bilo je vezano za njegovu ostavku, koju je objavio prije nekoliko dana. Konkretnije, Schmidt se referirao na pritiske koje je doživio u posljednjim mjesecima svog mandata.
"Osjetio sam da pritisak ne raste samo na mene, nego i na same strukture Dejtona. Bilo mi je važno osigurati da sama funkcija nastavi postojati. Ukidanje, bez ostvarenja postavljenih ciljeva, a oni su nažalost do sada samo djelimično ostvareni, značilo bi da je cjelokupni Dejtonski mirovni sporazum doveden u pitanje, uključujući i vojnu misiju EUFOR-a. A to bi bilo neodgovorno u vremenu kada se pojačavaju secesionističke izjave iz Republike Srpske", rekao je Schmidt.
Dodao je da su za njegov ostanak na mjestu visokog predstavnika bile potrebne "drugačije okolnosti", te rekao da za nastavak mandata nije imao dovoljnu podršku. Ipak, kako je istakao, evropske zemlje su bile uz njega, posebno Njemačka i Evropska unija.
"Podrška je svakako postojala. I London se veoma zalagao za očuvanje Ureda visokog predstavnika (OHR) i lično me podržavao. Velika podrška dolazila je i iz Rima i drugih prijestolnica. Ali bilo je razgovora u pozadini u kojima nisam učestvovao, samo sam čuo da su bili veoma intenzivni", rekao je.
Schmidt je ponovio svoj stav da u BiH ne postoji "sukob civilizacija" te je istakao da se muslimansko stanovništvo suočava s velikim brojem uvreda, koje služe za stvaranje atmosfere za otcjepljenje RS-a. Pojasnio je i koje je političare smatrao odgovornim za blokade u BiH.
"U drugom domu parlamenta, Domu naroda, Hrvati i Srbi su više puta zajedno spriječili kvorum za odlučivanje, a time i usvajanje zakona. Također, zakonodavci gotovo ništa nisu usvojili od mjera koje zahtijeva Vijeće Evrope za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Zbog toga će Bosna i Hercegovina vjerovatno završiti na sivoj listi zemalja s rizikom od pranja novca. To je pravi korak unazad za zemlju", rekao je Schmidt.
Na direktno pitanje o nastojanjima Rusije da se zatvori OHR, te o porukama Sjedinjenih Američkih Država za koje se čine da su na istom tragu, Schmidt je rekao da nije siguran o ishodu i o mogućem raspadu BiH.
"Ne zna se kuda će ove centrifugalne tendencije na kraju odvesti. Ali Bosna danas nije Bosna iz 1991. godine, kada je zbog snažnog prisustva Jugoslavenske narodne armije u zemlji bilo veoma mnogo oružja", dodao je visoki predstavnik u BiH.
Referirao se i na pitanje državne imovine, gdje je Schmidt istakao da se sprema potencijalno rješenje.
"Nestrpljenje raste i među načelnicima općina, koji često ne mogu izgraditi ni sportsku dvoranu. Radimo na novom rješenju, moji saradnici su razvili model prema kojem bi jedna komisija nezavisno odlučivala za koje svrhe se državno zemljište može koristiti", rekao je Schmidt.
Naveo je da će se Vijeće za provedbu mira (PIC) sastati početkom juna, kada se očekuje da će biti imenovan novi kandidat za visokog predstavnika u BiH. Ipak, Schmidt nije isključio mogućnost da i nakon sjednice ostane na ovoj poziciji.
"Kandidati za funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini ne rastu na drveću. I čovjek mora imati određeni prag tolerancije. Ali uvjeren sam da će neko biti pronađen. Zemlji je još potreban visoki predstavnik, sigurnosna situacija i politički razvoj su krhki, a međunarodne institucije ljudima pružaju određenu sigurnost", rekao je.
Na kraju intervjua je još naveo da bi svom nasljedniku poručio da ne vjeruje obećanjima političkih lidera i da se ne ustručava ukazati na svoje mogućnosti i nadležnosti, te se referirao na izjave Milorada Dodika u kontekstu proglašenja nezavisnosti RS-a.
"Dodik je upravo poručio da bi, ako bih sada pokušao donijeti novo rješenje o državnoj imovini koje nije u skladu s njegovim stavovima, to bio casus belli za nezavisnost RS-a. Bez obzira na mene lično, vjerujem da će se međunarodna zajednica odlučno suprotstaviti takvim stavovima i da neće podleći pritiscima", rekao je Christian Schmidt.
FOTO: Ilustracija/Facebook