Cijene hrane u svijetu u avgustu su porasle drugi put zaredom i trenutno su na najvišem nivou od 2022. godine, saopćila je Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO).
Poskupljenja su zabilježena u svim kategorijama proizvoda, a najveći rast imale su cijene šećera, koji je skuplji za 11,9 posto. Vrijednost indeksa cijena mliječnih proizvoda porasla je za 2,3 posto, a cijena žitarica za 2,2 posto. Cijene pšenice i ječma više su za 2,6, kukuruza za 2,5 posto, a rastu i cijene mesa i biljnih ulja.
Ugrožen životni standard
Globalni trend itekako će utjecati i na bh. tržište, gdje višegodišnja poskupljenja ozbiljno ugrožavaju životni standard građana, a značajne posljedice ove godine ostavit će i suša, koja je smanjila prinose na našim njivama.
Sasvim je moguće da se poskupljenja na svjetskom tržištu iskoriste kao dodatni izgovor za dalja poskupljenja kod nas, ali to bi onda bio nastavak tradicije zloupotreba na bh tržištu. Naime, domaće cijene roba i usluga u većini kategorija odavno nemaju veze sa stvarnim troškovima - od hrane do taksi prijevoza.
Teško je dati procjene koliko mogu da porastu cijene koje su već neopravdano visoke ili koje se nisu jednako smanjivale u periodima pada svjetskih cijena. Jedino što je jasno je da povećanjem učešća domaće hrane na tržištu smanjujemo zavisnost od svjetskih cijena, te olakšavamo kontrolu i praćenje stvarnih troškova i strukture cijena – kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.
Odliv novca iz BiH
Mnogo većim problemom smatra štete na domaćoj proizvodnji, koje je pruzrokovala suša, jer dodatno povećavaju potrebe za uvozom i povećavaju odliv novca iz BiH. U svakom slučaju, s rastom cijena hrane i energenata, stanovnike BiH očekuje teška jesen i zima.
- U kakvu zimu ulazimo, najviše će determinirati rezultati izbora. Ako se vlast ne promijeni, ne možemo očekivati ništa drugačije nego do sada – ističe Gavran.
