Građani Bosne i Hercegovine posljednjih mjeseci možda slušaju o usporavanju inflacije, ali pogled na račune iz prodavnica pokazuje da razloga za optimizam nema mnogo. Cijene ostaju visoke, a ekonomisti upozoravaju da bi do kraja godine inflatorni pritisak mogao ponovo ojačati.
Prema procjenama Centralne banke BiH, ukupna inflacija u trećem kvartalu iznosila je gotovo 3,7 posto, dok bi do kraja godine mogla porasti na 4,1 posto.
Usporavanju su doprinijela blaža inflatorna kretanja tokom juna i jula, kao i činjenica da se povećani troškovi transporta i režija nisu u očekivanoj mjeri prelili na cijene ostalih proizvoda i usluga.
Ranije se procjenjivalo da bi inflacija u trećem kvartalu mogla iznositi čak 6,1 posto, ali je ta projekcija u septembru korigirana na 3,7 posto.
Ipak, ono što statistički izgleda kao dobra vijest ne mora značiti mnogo za prosječno domaćinstvo. Niža inflacija ne znači da cijene padaju, već da nastavljaju rasti sporijim tempom. Posebno je to vidljivo kod hrane, na koju građani svakodnevno izdvajaju značajan dio kućnog budžeta.
Pavlović: Inflacija hrane i preko deset posto
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da bi inflacija do kraja godine mogla premašiti i sadašnje prognoze.
– Biće dobro ako inflacija ne bude veća od prognoza Centralne banke, ali ja računam da će sigurno biti i viša. Projekcija MMF-a od pet i više procenata za četvrti kvartal sasvim je realna i to možemo očekivati. Međutim, kada se spustimo na nivo domaćinstva i odemo u nabavku, shvatimo da je stvarna inflacija u domenu hrane i preko deset posto – kazao je Pavlović za „Avaz“.
Upravo je svakodnevna kupovina mjesto gdje se najbolje vidi razlika između zvanične stope inflacije i onoga što građani osjećaju u svojim novčanicima. Prosječna stopa obuhvata veliki broj proizvoda i usluga, dok porodice najveći udar osjećaju kroz ono što moraju kupovati gotovo svakog dana – hranu i osnovne životne potrepštine.
Na isti problem ukazuje i ekonomska analitičarka Svetlana Cenić, koja naglašava da smanjenje stope inflacije ne znači automatski i niže cijene.
– Kada se inflacija smanji, recimo sa 4,7 na 4,2 posto, ljudi misle da će stvari pojeftiniti. Neće pojeftiniti. To je inflacija na već postojeću inflaciju. Mi najviše zavisimo od hrane, a poljoprivredu smo potpuno zanemarili. Niko ne govori o domaćoj proizvodnji. Evo, prošli su i izbori, da li ste čuli ikoga da priča o poljoprivredi i proizvodnji hrane? Ma ni govora – ističe Cenić.
Problem je posebno izražen zbog zavisnosti domaćeg tržišta od uvoza. Kada poskupe energenti, transport ili roba na međunarodnom tržištu, posljedice se prije ili kasnije osjete i na policama prodavnica u BiH.
Gorivo bi moglo donijeti novi udar
Velika nepoznanica do kraja godine ostaju cijene goriva i energenata. Njihovo kretanje teško je precizno predvidjeti, a svaki ozbiljniji rast cijene nafte može pokrenuti novi lanac poskupljenja.
Skuplje gorivo ne znači samo veći račun na benzinskoj pumpi. Rastu troškovi prevoza robe, proizvodnje i poslovanja, a dio tih troškova na kraju se prebacuje na kupce kroz više cijene proizvoda i usluga.
Zato ni podatak o usporavanju inflacije građanima ne garantuje jeftiniju svakodnevicu. Cijene koje su prethodnih godina već značajno porasle ostaju na visokom nivou, a nova poskupljenja goriva, energenata ili hrane mogla bi dodatno opteretiti kućne budžete.
Drugim riječima, manja stopa inflacije može značiti sporije poskupljenje, ali ne i povratak cijena na nivo na kojem su bile prije talasa poskupljenja.
Foto: Ilustracija/Cazin.net
