Američki predsjednik Donald Trump u subotu je tvrdio da je Teheran u ranim danima rata pogodio iransku osnovnu školu, usmrtivši desetine djece, da bi u ponedjeljak priznao da zapravo nije imao pojma o čemu govori.
Potom je sugerisao da i druge zemlje, uključujući Iran, koriste projektile Tomahawk, vrstu naoružanja kojom je pogođena škola, iako Iran takve projektile ne posjeduje. Ovo je samo jedan u nizu primjera koji otvaraju pitanje koliko predsjednik Sjedinjene Američke Države zaista poznaje situaciju na terenu u ratu s Iranom, analizira CNN.
Priznanje o neznanju
Upitan na konferenciji za medije zašto niko drugi u njegovoj administraciji ne iznosi istu tvrdnju o odgovornosti Irana, već se poziva na istragu, Trump je odgovorio: „Zato što jednostavno ne znam dovoljno o tome.“ Dodao je da će poštovati nalaze istrage. Time je Trump priznao ne samo da je iznio tvrdnju bez dovoljno saznanja, već i da nije bio upućen u okolnosti možda i najkontroverznijeg napada u cijelom ratu.
Riječ je o napadu koji je postao velika međunarodna priča i prije njegove izjave, a zbog kojeg su i neki republikanci izrazili bojazan da bi mogao nanijeti stvarnu štetu ratnim naporima ako se pokaže da su Sjedinjene Američke Države odgovorne. Prema analizi dokaza, američka vojska je vjerovatno odgovorna za napad, a pojavila se i nova snimka koja, čini se, prikazuje američki projektil koji cilja pomorsku bazu Korpus čuvara islamske revolucije smještenu uz školu.
Niz netačnih tvrdnji
Napad na školu nije bio jedini primjer s konferencije u ponedjeljak. Trump je također tvrdio da su se iranski susjedi u Zaljevu pridružili ratnim naporima protiv Teherana uz Sjedinjene Američke Države i Izrael.
- Njihovi susjedi bili su uglavnom neutralni – ili se barem nisu namjeravali miješati – a onda su napadnuti. I to je imalo suprotan učinak. Susjedi su prešli na našu stranu i počeli ih napadati, i to vrlo uspješno. Ako pogledate Saudijska Arabija, pogledate Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i druge, rekao je.
Međutim, to ne odgovara stvarnosti. Iako je Iran uzvratio na američke i izraelske udare gađajući američke objekte u susjednim zaljevskim zemljama, te se zemlje nisu pridružile ratu. Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su bili pod najjačom iranskom vatrom, nisu napali Iran i čini se da pokušavaju vršiti pritisak na druge načine. Saudijska Arabija zaprijetila je odmazdom ako Teheran nastavi s napadima, ali se nije uključila u rat. Glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova izjavio je da Katar nije dio kampanje usmjerene na Iran, a katarski premijer pozvao je na smirivanje napetosti, prenosi Index.hr.
Da zaljevske zemlje ne učestvuju u borbama potvrdio je i republikanski senator Lindsey Graham, koji je u ponedjeljak navečer izrazio bijes zbog toga. „Saudijskoj Arabiji poručujem, pogođena je naša ambasada u Rijadu. Zar nemate obavezu pridružiti nam se u borbi?“ upitao je Graham, nazvavši odluku Ujedinjenih Arapskih Emirata „veoma razočaravajućom“.
Opravdanja za rat
Trump je na istoj konferenciji procijenio da usporavanje prometa u Hormuški tjesnac „nas zapravo ne pogađa“ jer Sjedinjene Američke Države sada proizvode dovoljno vlastite nafte. Iako se druge zemlje više oslanjaju na naftu iz Zaljeva, globalna ekonomija je toliko povezana da su i Sjedinjene Države osjetile posljedice, posebno u cijenama nafte.
Tu su i Trumpova opravdanja za pokretanje rata. Više puta je tvrdio da bi Iran „uskoro“ bio u stanju pogoditi Sjedinjene Američke Države interkontinentalnim balističkim projektilom, da je planirao preventivno napasti SAD te da je namjeravao preuzeti cijeli Bliski istok. Nijedna od tih tvrdnji nije potkrijepljena poznatim obavještajnim podacima.
Čini se da Trump često boravi u vlastitoj, pažljivo osmišljenoj alternativnoj stvarnosti. Jedno je to činiti u domaćoj politici, ali je sasvim drugo djelovati toliko odvojeno od stvarnosti dok se vodi rat u izuzetno zapaljivoj regiji. Ipak, čini se da je to trenutno stanje stvari, bez naznaka da će se Trumpove odluke uskoro temeljiti na stvarnosti.
