Administracije u važnim evropskim članicama imaju različita mišljenja o tome kako rješavati krizu u našoj zemlji
Lider HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović dobro je uštimao orkestar. Priča o novom ustrojstvu naše zemlje, Izbornom zakonu i trećem entitetu i dalje traje. Iako Čović trenutno uglavnom šuti, govore njegovi istomišljenici i saradnici. Tako je nedavno hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol (HDZ Hrvatske/EPP) gostovao na RTVHB. Po uzoru na Čovićevog prijatelja, lidera SNSD-a Milorada Dodika, Sokol je izbjegavao termin Bošnjaci i govorio o muslimanima.
Poruke iz susjedstva
- Ali, glavni problem i dalje ostaje, a to je muslimanska politika. Dakle, muslimanska politika koja je za Evropu deklaratorno, načelno, ali kad treba stvari konkretno realizirati, vidimo da su im svi drugi prioriteti na prvom mjestu. I vidimo da nisu spremni postići nikakav kompromis, nikakav sporazum vezano uz ono što je Hrvatima najvažnije, to je Izborni zakon, podijelio je svoja zapažanja Sokol.
Naglasio je i da postoje šanse da će promjene Izbornog zakona doći drugim putem.
- S muslimanske strane ne vidim spremnost na dogovor, ali stvari se mogu postići mimo njihovog pristanka ako do toga dođe, istakao je Sokol.
Rekao je i da je dugoročno važno da definitivno unitarna politika više nema potporu Zapada.
- I sigurno je to ono što znači da će, ako muslimani ne budu spremni na kompromis u neko dogledno vrijeme, ako se ne urazume, na kraju dobiti rješenje koje će iz njihove perspektive biti puno gore. Dakle, drugim riječima, ako neće biti spremni na dogovor oko Izbornog zakona - a vjerojatno neće biti - jedno jutro će se probuditi s trećim entitetom, kazao je Sokol.
Prof. dr. Nikola Samardžić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu kaže da je potreba Bosne i Hercegovine i cijele bivše Jugoslavije da BiH dobije novo ustavno rješenje koje bi pomirilo tri najvažnija principa.
- Prvi, da državom upravlja mala i efikasna centralna vlada, u saradnji sa institucijama EU. Drugi, da se poštuju potrebe Srba i Hrvata za etničkim posebnostima, ali tako da entitetska rešenja budu vezana za proces EU i regionalne integracije. Treći, da se integracijom u EU, prvo ulaskom u Schengen, unapred obesmisle svi dalji zahtevi za promenom granica, kako granica više neće biti, kaže prof. dr. Samardžić.
Ističe i da bi relaksacija, takvim rješenjem međunacionalnih odnosa, bila i sredstvo institucionalne reforme kako bi se državom jednostavnije i brže upravljalo, kako bi bila jeftinija, i kako bi se posvetila integraciji u EU umjesto međunacionalnim podmirivanjima.
- Sarajevo bi moralo da s Hrvatskom, koja ima ulogu neighbouring state u procesu evropske integracije, uspostavi novo partnerstvo koje bi podrazumevalo uzajamne kompromise, a koji bi vodili odgovorima na postavljena tri principa, efikasne centralne vlade, regionalne integracije, ili prožimanja i ukidanja granica. Ukratko, i ne želeći nikog da povredim, treći entitet za Schengen i EU, uz čvrste garancije i brzu provedbu, poručuje naš sagovornik.
Politička analitičarka dr. Marika Djolai smatra da u ovom momentu totalnog haosa u svijetu BiH zaista nije prioritet za Zapad i EU.
- Svi su jako zabrinuti za evropsku sigurnost i to je prioritet, kaže dr. Djolai.
Napominje i da su mnogi stručnjaci mišljenja da jedan od osnovnih preduslova za napredak BiH na evropskom putu jeste upravo prestanak miješanja Hrvatske i Srbije u politiku BiH. Osvrnula se i na izjave europarlamentarca Sokola.
- Rečnik gospodina Sokola je apsolutno neprimeren i eho je destruktivne retorike iz 90-ih, gde poziva muslimane (?) da se urazume. Bez obzira na to što je pravnik i trebao bi dobro poznavati legalitet procesa pridruživanja, njegove su izjave vrlo političke, upozorava dr. Djolai.
Politički analitičar iz Hrvatske Davor Gjenero smatra da za političara nikad nije dobro ako njegova izjava ostavlja prostor za tumačenja.
- Samo spominjanje trećeg entiteta otvorilo je mogućnost različitih interpretacija onoga što je rekao Sokol. Izjava se u Sarajevu interpretira na način koji mi se čini posve pogrešnim. Naime, Sokol ne govori o trećem entitetu u futuru, nego u kondicionalu. Čini mi se da bi bilo bolje da u raspravu nije uvodio termin trećeg entiteta, jer je to pitanje koje je riješeno jednom za svagda Vašingtonskim sporazumom iz proljeća 1994, ističe Gjenero.
Smatra da disfunkcionalnost BiH nije uzrokovana postojanjem visoko decentralizovane Federacije, nego da ključne probleme generiše unitarno organizovan entitet nastao kao posljedica etničkog inženjeringa.Gjenero naglašava i da je ključni problem koji je generisao nepovjerenje između Hrvata i Bošnjaka nastao na općim izborima 2006, kad je prvi put Željko Komšić izabran za člana Predsjedništva BiH. Naglašava da BiH kao složena država ne može biti demokratska samo provođenjem načela vladavine većine, nego da i manjine, posebno one trajne, moraju biti zaštićene. Ističe i da su Hrvati ovim načelom glasanja, koji je nametnut odabirom Komšića, postali trajna manjina, bez mogućnosti da sami odaberu svog predstavnika.
- Politička elita Hrvata u BiH uvjerena je da je nužno regulirati izborna pravila, tako da ona unaprijed osiguraju da svaka zajednica u BiH mora moći samostalno birati svog predstavnika. Tako dolazimo do paradoksa da se ono što bi trebala regulirati politička kultura pokušava zakonski regulirati. Istovremeno se, međutim, događaju povoljni procesi. S jedne strane SDA danas naglašava kako Komšić nije njihov politički grijeh i jasno se distancira od toga da se njihovim biračima poručuje da sudjeluju u preglasavanju birača iz hrvatskog političkog korpusa, a unutar trojke su, naprimjer, Elmedin Konaković, predsjednik NIP-a, još kritičniji prema konceptu preglasavanja, ali i prema političkoj ostavštini Komšića i suradnika, kaže Gjenero.
Naglašava da, iako u izjavi Sokol ne zagovara treći entitet, nego ga spominje kao svojevrstan deterent, prijetnju onim što bi se moglo dogoditi ako se ne odustane od prakse preglasavanja hrvatskog biračkog korpusa u BiH i ako se ne regulira konsocijacijski princip da svaka zajednica bira samostalno svoju elitu, spominjanje nečega što je definitivno prevladano nakon Vašingtonskog sporazuma unosi nepotrebnu zabunu.
Belgijski model
Siguran je da bi bilo dobro da se dogovor o konsocijacijskim izbornim pravilima postigao prije općih izbora 2022, čime bi se izbjegla šteta prouzrokovana četvrtim Komšićevim mandatom. Čini mu se da je racionalnije danas se oslanjati na razvoj konsocijacijske političke kulture u BiH.
- Malo je europskih država koje su se studiozno bavile problemima organizacije BiH kao države, a vidljivo je i to da različite administracije u važnim i ozbiljnim članicama imaju bitno različita mišljenja o tome kako rješavati bh. krizu, ističe Gjenero.
Napominje i da je zagovaranje belgijskoga modela kao primjerenoga za rješavanje problema BiH konstanta lobiranja hrvatske diplomacije još od 2016, te da je to utjecalo na oblikovanje stavova o našoj zemlji u dijelu evropskih država. Gjenero kaže i da Čović nije u poziciji da ucjenjuje Bosnu i Hercegovinu evropskim putem.
Foto: Facebook/Politički.ba
