Da li RS zbog hidroelektrane Buk Bijela sprema blokadu Ustavnog suda BiH?

.
Konačnu odluku o sudbini zajedničkog projekta entiteta Republika Srpska i Republike Srbije, hidroelektrana Buk Bijela, donijeti će Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine u dva navrata u junu mjesecu nije se očitovala o pitanju legalnosti zajedničkog projekta izgradnje hidroelektrana na Drini u kojem učestvuju entitet Republika Srpska i Srbija, pa je predmet vraćen Ustavnom sudu BiH.

Muharem Cero, stručnjak za pitanje državne imovine, kaže da se neprimjetno provukla informacija da su u Ustavni sud BiH stigli zaključci Zajedničke komisije za koncesije koja u dva navrata u roku dužem od godinu dana nije riješila prijeporno ustavno pitanje dodijele koncesije na Drini zajedničkom projektu Republike Srpske i Vlade Republike Srbije.

"Saznaje se iz kuloara da je ovo pitanje pod navodnim znacima osjetljivo i da će biti predmetom razmatranja Ustavnog suda u meritumu što znači da će u konačnici Ustavni sud donijeti odluku o apelaciji 24 poslanika koji tvrde da je dodijeljna koncesija i način dodijele nesutavna," kaže Cero.

Cero pojašnjava da ne zna zašto bi to pitanje bilo prijeporno i zašto ima elemente osjetljivosti kada je sasvim izvjesno da je i dosadašnja kupovina vremena bila tek pokušaj da se stvori ambijent u kojem bi eventualno ovo pitanje bilo rješavano takozvanim političkim dijalogom, a ne ocjenom Ustavnog suda.

Ističe da se na sreću to pitanje nije riješilo političkim dogovorom nego da će konačnu riječ dati Ustavni sud.

"Aktuelni predsjednik Ustavnog suda Mato Tadić zbog ispunjenja zakonskih uvjeta ovih dana ide u mirovinu, a Federacija BiH je već raspisala konkurs za imenovanje jedne upražnjene pozicije, sudija Ustavnog suda iz Federacije BiH. Istovremeno u Republici Srpskoj, sudija Miodrag Simović napušta ovu funkciju, a Narodna skupština RS-a je raspisala konkurs za imenovanje novih sudija Ustavnog suda BiH" pojašnjava Cero kadrovske promjene koje su u toku u Ustavnom Sudu Bosne i Hercegovine, te nastavlja:

"Prijavila su se četiri kandidata. Prijavila se Snežana Savić, Ognjen Tadić i dva, ja bih rekao žargonom struke, teškaša Ratomir Lukić i Milan Blagojević. Ne bi bilo iznenađujuće da dvojica posljednje pobrojanih na kraju dobiju poziciju u Ustavnom sudu, a što će po mom sudu itekako iskomplicirati ukupno stanje i do sada postojeće odnose u strukturi Ustavnog suda BiH" upozorava Cero

Naš sagovornik kaže kako je poznato da su Lukić i Blagojević odlukama visokih predstavnika, još od vremena Paddy Ashdowna, bili predmetom sankcionisanja, a podsjeća da je Milan Blagojević razriješen pozicije sudije upravo zato što je zanemario i odbio da u presudi prepozna važenje Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom.

"Ovo znači da se možemo naći u situaciji, jer bi ovi suci trebali biti imenovani u novembru, kada po mom sudu ne bi bilo neočekivano da se pokuša blokada Ustavnog suda, a kakva politika već duže vremena dolazi iz RS-a i artikulira se u istupima Milorada Dodika i Željke Cvijanović, mišljenja je Cero.

Stručnjak za državnu imovinu kaže da zabrinjava to što se Ustavni sud BiH u predmetu Buk Bijela, hidroelektrane na Drini, nije odredio prema zaštitnoj mjeri koju su apelanti predložili, a to znači da je otvoren prostor da se radovi na izvođenju pripremnih radova za HE Buk Bijela budu nastavljeni.

"Iz medija možemo čuti, naprimjer od prije tri dana od resorne ministrice iz Republike Srbije, Zorane Mihajlović, da je već uloženo preko 40 miliona eura u proces i da sve neometano ide. Tek zaštitna mjera bi omogućila da štetne posljedice ne nastanu ne samo po RS i Srbiju nego i po sam hidropotencijal korita Drine. Očekivati je da se Ustavni sud BiH u aktuelnom sazivu što prije odredi prema zaštitnoj mjeri kako se cijela priča o pokušaju ostvarivanja presedana za HE Buk Bijela," kaže Cero.

Cero upozorava da ukoliko bi hidroelektrana Buk Bijela i dvije sljedujuće hidroelektrane u kompletu dobile svoj epilog da bi se otvorio prostor i da bi presedan postao pravilo i unio čitav niz ustavnih pogodnosti za realizaciju projekta koji, kako kaže, već dobro liče, ne samo u svojoj izvedbi, na secesiju,

"Ali obrnutim redoslijedom na način da Republika Srbija polako prelazi u RS, a ne da se 'RS pripaja Srbiji'", naveo je.

Podsjeća da je ministar energetike RS-a Petar Đokić nedavno informisao da su Rusija i kompanija Zabrožnjev izrazili želju za 14 hidroelektrana na rijeci Drini.

"U trenutku kada se energetika smatra specifičnim i veoma bitnim oblikom suvereniteta država, a i sam Dritan Abazović prilikom zadnje posjete iz sebi znanih razloga izgovora da Crna Gora nema ništa protiv izgradnje HE Buk Bijela i dodaje rečenicu čime bi se po njemu ostvarila energetska nezavisnost Republike Srbije. Grotesno ali istinito," upozorio je Cero na izjavu premijera Crne Gore.

"Preko energetskog suvereniteta Bosne i Hercegovine i energetske nezavisnosti ostvaruje se energetski suverentiet susjedne države. Priželjkujem i pozivam, apeliram na Ustavni sud i institucije BiH da što prije izreknu zaštitnu mjeru, usvoje apelaciju 24 poslanika Parlamenta BiH koji su je predložili, a sam tok pred ustavnim sudom da dobije ubrzanu dinaimku ili da pak visoki predstavnik prekine ovaj ustavno-politički ping pong," pozvao je Cero.

Cero zaključuje da je ovaj predizborni period prilika da neko u magli politike i politikanstva provuče što bi se slengom ulice reklo "vinkovački voz".

 

Foto:Arhiv