31 May

DAN BIJELIH TRAKA: Kako i kad je zapravo počelo obilježavanja ovog dana u Prijedoru?

Dan bijelih traka u Prijedoru se obilježava već petu godinu. Paralelno, 31. maja širom svijeta ljudi se solidarišu sa žrtvama prijedorske regije noseći bijele trake oko ruke - simbol da su u moderno doba, necivilizacijske vrijednosti i metode još jednom harale Evropom.

31. maja 1992. godine je na radiju Prijedor objavljen poziv:

„Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice".

Iako je zločin prije isplaniran i dešavanja u državi su ukazivala da dolazi strašna nevolja za narode ove države, ovaj poziv je javno obilježio početak zločina

U prijedorskom genocidu je ubijeno 102 djece, 256 žena, ukupno 3.173 civila, 31.000 ljudi je zatočeno u logorima, 53.000 osoba su žrtve progona i deportacije. Sve ovo značilo samo jedno, u samo tri mjeseca je istrebljeno 94 posto jedne nacionalne grupe na tom području.

Zabrana obilježavanja godišnjice početka stradanja, „Dana bijelih traka“

Iako su u nekim gradovima u BiH prijedorčani okupljali i obilježavali  „Dan bijelih traka“  početak strašnih zločina koji su se dešavali nakon tog dana, u Prijedoru je to bilo zabranjeno. Lokalna vlast uz pomoć policije godinama je zabranjivala okupljanja povodom obilježavanja ovih zločina. I ne samo to čak su takve zaključke donosili na Skupštini Općine Prijedor.  Tako su u decembru 2012. godine zabranili obilježavanje svjetskog dana ljudskih prava.

Prije toga prijedorska udruženja su za 20. godišnjicu pokušala organizovati mirne šetnje i postavljanje instalacije u znak sjećanja na ubijene prijedorčanke. Prijedorskim udruženjima je onemogućeno postavljanje instalacije od 266 bijelih vreća i isto toliko crvenih ruža koju se trebale podsjećati na 266 žena ubijenih u Prijedoru 1992. godine.

Kako je počelo obilježavanje „Dana bijelih traka“ u Prijedoru

Sve prijetnje i zabrane nisu spriječile i prijedorčana Emira Hodžića čiji su otac i brat bili zarobljeni u koncentracionom logoru Omarska, da stane na glavni trg.

Nakon 20 godina od početka stradanja Emir Hodžić je hrabro stao na glavni gradski trg u Prijedoru i time privukao pažnju domaće i svjetske javnosti. Emir je stajao mirno ispred bijele vreće i sa bijelom trakom oko ruke. Prije toga, spriječen je da uđe u nekadašnji logor Omarska, koji danas pripada firmi ArcelorMittal. 

Protestna šetnja je održana godinu kasnije 31. maja 2013. Goran Zorić, prijedorski Srbin izašao je iz kuće, obilježio lijevu ruku bijelom trakom, uzeo megafon i poveo kolonu ljudi na glavni gradski trg.  Kraj Gorana Zorića i Emira Hodžića tog 31 maja na čelu kolone nije bilo nikoga iz političkih struktura. Oko 400 aktivista Inicijative iz Banje Luke, Mostara, Prijedora, Zenice, Sarajeva, Tuzle i ostalih bh. gradova prisustvovalo je mirnom skupu u Prijedoru, noseći bijele trake oko ruke u znak sjećanja na sve nevino stradale civilne žrtve. Tadašnji načelnik općine i policija su i tada pokušali da zabrane skup, ali šetnja se ipak održala. Nakon toga javni skupovi u Prijedoru više nisu zabranjivani.

Trebalo je 20 godina da bi se uopšte počelo obilježavati stradanje. S pravom se pitamo koliko je godina potrebno da zločine priznaju nadležni u entitetu u kojem se nalaze masovne grobnice koje još nisu ni otvorene. Preko stotinu ubijene djece Prijedora nema svoj spomenik, ali zato njihove ubice imaju čak 37.

 Veliki problem u pomirenju i priznanju vlastitih zločina je uticaj medija i  vlasti koja kontroliše sve segmente društva.  Zbog toga postoji veliki broj ljudi koji nisu spremni da krenu u tom smjeru suočavanja sa istinom, ali nadamo se vremenom će se to promijeniti jer upravo u normalnom kontekstu, normalnom druženju i svakodnevnom životu nema nekih etničkih napada i to govori da je narod spreman da živi normalno,  ali i dalje struktura vlasti je ta koja održava etničke tenzije zbog svojih ličnih interesa.

(Cazin.NET)

 

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top