Demografska slika BiH sve lošija: Samo 14 općina i gradova imalo pozitivan priraštaj, jedna je u USK

 

Bosna i Hercegovina i tokom 2025. godine nastavila je bilježiti ozbiljan demografski pad. Podaci entitetskih zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva pokazuju da je broj umrlih u cijeloj zemlji bio znatno veći od broja rođenih.

 

Tokom prošle godine u BiH je preminulo 10.498 osoba više nego što ih je rođeno, što znači da je država samo na osnovu prirodnog kretanja stanovništva izgubila broj ljudi približan populaciji manjeg grada.

Posebno zabrinjava podatak da je od ukupno 143 općine i grada u BiH samo njih 14 zabilježilo pozitivan prirodni priraštaj. U svim ostalim lokalnim zajednicama broj umrlih bio je veći od broja rođenih.

RS, gledano prema broju stanovnika, u težoj situaciji

Razlike između entiteta postaju izraženije kada se prirodni priraštaj posmatra u odnosu na procijenjeni broj stanovnika.

Federacija BiH, koja je prema procjeni imala oko 2,13 miliona stanovnika, zabilježila je negativan prirodni priraštaj od 5.279 stanovnika, odnosno -0,248 posto ukupne populacije.

Republika Srpska, s procijenjenih oko 1,1 milion stanovnika, imala je minus od 5.079 stanovnika, što predstavlja -0,462 posto.

To znači da je negativni prirodni priraštaj u RS-u, u odnosu na broj stanovnika, bio gotovo dvostruko izraženiji nego u Federaciji BiH.

Negativan rezultat zabilježio je i Brčko distrikt, gdje je prirodni priraštaj iznosio -140, odnosno -0,17 posto u odnosu na procijenjenih 80.371 stanovnika.

Posavski kanton bilježi najveći procentualni pad

Najizraženiji negativni prirodni priraštaj u odnosu na broj stanovnika zabilježen je u Posavskom kantonu, gdje je minus iznosio 0,807 posto, odnosno 314 stanovnika manje na 38.903 stanovnika.

Slijede regija Doboj s -0,680 posto i 1.290 stanovnika, regija Istočno Sarajevo s -0,670 posto i minusom od 457 stanovnika te regija Prijedor s -0,651 posto, odnosno 797 stanovnika manje.

Kada se posmatraju apsolutni brojevi, najveći prirodni gubitak zabilježila je regija Banja Luka (-1.302), zatim regija Doboj (-1.290) i Tuzlanski kanton (-1.267).

Među pojedinačnim gradovima najveći minus imali su Tuzla (-517), Bijeljina (-395), Prijedor (-372), Doboj (-333) i Gradiška (-321).

Donji Žabar na vrhu neslavne liste

Među općinama i gradovima, najveći negativni prirodni priraštaj u odnosu na broj stanovnika zabilježen je u Donjem Žabaru. Tamo je na 3.155 stanovnika zabilježen minus od 187 ljudi, odnosno čak -5,927 posto.

Visok negativni prirodni priraštaj imali su i Foča-Ustikolina (-1,413 posto) te Ljubinje (-1,407 posto).

Gdje se ipak rađalo više nego što se umiralo?

Zapadnohercegovački kanton bio je jedini kanton u Federaciji BiH koji je tokom 2025. godine imao pozitivan prirodni priraštaj. Zabilježen je plus od 138 stanovnika, odnosno 0,149 posto.

Pozitivan rezultat imala su tri od četiri grada i općine u ovom kantonu: Široki Brijeg (+110), Posušje (+54) i Grude (+13).

Zanimljivi podaci stižu i iz Kantona Sarajevo. Dok su gradske općine bilježile negativan prirodni priraštaj – Novo Sarajevo (-224), Centar (-222) i Stari Grad (-132) – pojedine prigradske općine ostvarile su pozitivan rezultat.

Najveći apsolutni plus u cijeloj BiH imala je Ilidža sa 151 stanovnikom više, a slijede Ilijaš (+82), Vogošća (+36) i Hadžići (+24).

Pozitivan prirodni priraštaj zabilježen je još u Tešnju (+48), Bužimu (+42), Doboju Jugu (+11), Kaknju (+6), Jezeru (+4), Kupresu u RS-u (+1) i Istočnom Drvaru (+1).

Ovo su lokalne zajednice s najvećim pozitivnim priraštajem

Kada se rezultati posmatraju procentualno u odnosu na broj stanovnika, na vrhu liste su:

Istočni Drvar – +0,794 posto
Kupres (RS) – +0,463 posto
Jezero – +0,435 posto
Ilijaš – +0,386 posto
Široki Brijeg – +0,378 posto
Doboj Jug – +0,269 posto
Posušje – +0,266 posto
Bužim – +0,220 posto
Ilidža – +0,206 posto
Vogošća – +0,119 posto
Tešanj – +0,109 posto
Hadžići – +0,098 posto
Grude – +0,079 posto
Kakanj – +0,017 posto

Podaci tako još jednom ukazuju na ozbiljan demografski problem s kojim se BiH suočava. Iako postoje pojedine lokalne zajednice u kojima se rađa više djece nego što ljudi umire, takvi primjeri su i dalje rijetkost u odnosu na ostatak zemlje.

 

FOTO: Screenshot/ Magnific