Od uljepšavanja grijeha i odgađanja pokajanja do straha od siromaštva i postepenog udaljavanja od vjere – Kur’an upozorava na načine kojima šejtan nastoji zavesti čovjeka.
U svakodnevnom životu čovjek se suočava s brojnim iskušenjima, pogrešnim odlukama i unutrašnjim borbama. Prema islamskom učenju, iza mnogih iskušenja stoje i šejtanska nagovaranja, čiji je cilj udaljiti čovjeka od Allaha, dobra i moralnih vrijednosti.
Islamski učenjaci upozoravaju da šejtan ne djeluje uvijek otvoreno. Njegovo zavođenje često počinje naizgled bezazlenim postupcima, lažnim obećanjima i opravdavanjem onoga što je vjerom zabranjeno. O deset načina šejtanskog zavođenja, uz kur’anske dokaze, pisao je islamski predavač Elvedin Pezić u tekstu objavljenom na portalu Minber.ba.
Grijeh se najprije predstavlja kao nešto lijepo
Jedna od prvih zamki jeste uljepšavanje loših postupaka. Ono što je zabranjeno čovjeku se predstavlja kao privlačno, korisno ili društveno prihvatljivo. U suri El-Enfal, 48. ajetu, govori se o tome kako je šejtan ljudima njihove postupke prikazivao lijepim. Na taj način čovjek se može naviknuti na laž, prevaru, alkohol, kocku i druge grijehe, a da postepeno gubi osjećaj njihove ozbiljnosti.
Odgađanje pokajanja – zamka koja može trajati cijeli život
Čovjek je često svjestan svojih grešaka, ali promjenu ostavlja za sutra, naredni mjesec ili neku kasniju životnu dob. U 25. ajetu sure Muhammed govori se o šejtanskom navođenju na grijeh i ulijevanju lažne nade. Poruka ovog upozorenja jeste da niko ne zna koliko će živjeti i da priliku za pokajanje ne treba uzimati zdravo za gotovo.
Lažna obećanja i nedozvoljena zarada
Treća zamka odnosi se na lažna obećanja, zavođenje riječima i podsticanje na stjecanje imetka nedozvoljenim putem. U suri El-Isra, 64. ajetu, spominju se šejtanska obećanja i njegovo nastojanje da zavede ljude. Ova upozorenja mogu se povezati s pohlepom, korupcijom, prevarama i težnjom za bogatstvom bez obzira na način njegovog stjecanja.
Sihr kao put udaljavanja od vjere
U 102. ajetu sure El-Bekara spominju se šejtani koji su ljude podučavali sihru. U islamskom učenju sihr se smatra strogo zabranjenim, a posebno se upozorava na zloupotrebu vjere, obmanjivanje ljudi i predstavljanje nedozvoljenih radnji kao duhovne pomoći.
Alkohol i kocka kao izvori neprijateljstva
U suri El-Maida, 91. ajetu, navodi se: “Šejtan želi da pomoću vina i kocke unese među vas neprijateljstvo i mržnju i da vas od sjećanja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati.” Finansijski gubici, porodični sukobi, ovisnost i narušeni međuljudski odnosi samo su neki od problema koji mogu pratiti zloupotrebu alkohola i problematično kockanje.
Razgolićenost i gubitak osjećaja stida
Šesti način zavođenja, prema navedenom tumačenju, odnosi se na podsticanje razgolićenosti i udaljavanje od islamskih načela odijevanja i stida. U suri El-A’raf, 27. ajetu, vjernici se upozoravaju da ih šejtan ne zavede kao što je zaveo Adema i Havu. Naglašava se važnost čednosti, dostojanstva i čuvanja moralnih granica, kako za muškarce tako i za žene.
Došaptavanje i unutrašnja borba
Sedma zamka jeste došaptavanje, odnosno vesvese. U 20. ajetu sure El-A’raf opisuje se kako je šejtan došaptavao Ademu i Havi, nastojeći ih navesti na kršenje Allahove zabrane. Prema islamskom učenju, šejtan ne može prisiliti čovjeka da učini grijeh, ali ga može nagovarati i pokušavati utjecati na njegove odluke.
Strah od siromaštva i škrtost
“Šejtan vas plaši neimaštinom i navraća vas da budete škrti”, navodi se u suri El-Bekara, 268. ajetu. Strah od gubitka imetka može navesti čovjeka na pohlepu, uskraćivanje pomoći drugima ili nedozvoljene načine zarade. Islamsko učenje podstiče odgovoran rad, pošteno stjecanje imetka, pomaganje potrebnima i pouzdanje u Allaha.
Postepeno približavanje grijehu
Šejtan, prema ovom tumačenju, čovjeka ne mora odmah pozivati na veliki grijeh. Umjesto toga, navodi ga na niz manjih koraka koji mogu završiti ozbiljnim moralnim posrnućem. U suri En-Nur, 21. ajetu, vjernicima se poručuje da ne slijede šejtanove stope. Važno je prepoznati početak pogrešnog puta, a ne tek njegove posljedice.
Zaborav na Allaha kao najopasniji ishod
Deseta zamka predstavlja stanje u kojem čovjek toliko zanemari vjeru i duhovni život da prestane razmišljati o odgovornosti za vlastite postupke. U suri El-Mudžadela, 19. ajetu, navodi se: “Njima je ovladao šejtan i učinio da zaborave na Allaha.” Prema islamskom učenju, zaboravljanje Allaha otvara prostor za moralno posrnuće.
Kur’anska poruka: Čovjek je odgovoran za svoje izbore
Zajednička poruka svih deset upozorenja jeste da šejtansko zavođenje ne oslobađa čovjeka odgovornosti za njegove odluke. U suri Ibrahim, 22. ajetu, navodi se da će šejtan na Sudnjem danu priznati kako nad ljudima nije imao vlast, nego ih je samo pozivao, a oni su se njegovom pozivu odazivali.
Prema islamskom učenju, zaštita od šejtanskih zamki nalazi se u iskrenoj vjeri, namazu, učenju Kur’ana, spominjanju Allaha, pokajanju i nastojanju da se svakodnevni život uskladi s moralnim načelima islama.
Tekst priređen u novinarskoj formi prema osvrtu Elvedina Pezića, objavljenom na portalu Minber.ba.
Foto: Ilustracija/Cazin.net
