Ozbiljan val raznovrsnih etnodesničarskih ispada obilježio je ljeto u Hrvatskoj i otvorio žustru raspravu u javnosti – od medijskih komentatora do vrha vlasti.
Odjeci se prate i u inozemnim medijima, od EU-a do SAD-a. Dok reakcije opozicije uglavnom izostaju, izrazito su vidljivi istupi ljevice i lijevog centra u kulturnom miljeu. Primjer je otkazivanje alternativnog festivala u Benkovcu nakon fizičkog nasrtaja predstavnika lokalnih veterana na organizatore, a slične prijetnje sada se vežu i uz šibenski festival FALIŠ. Zabilježeni su i prijeteći grafiti upućeni književniku Miljenku Jergoviću u Zagrebu.
Mnogi tvrde da je sve kulminiralo megakoncertom Marka Perkovića Thompsona početkom jula u Zagrebu, no tomu je, podsjeća se, prethodio niz institucionalno-političkih momenata u kojima su istaknuti akteri zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, kao i pojedine nacionalne institucije (HAZU, Matica hrvatska), godinama iskazivali blagonaklonost naslijeđu fašističke NDH. Uz to, ukazuje se na obrazovni sustav i nedovoljnu edukaciju mladih o događajima iz Drugog svjetskog rata.
Gjenero: Marginalizacija Srba oslabila političku stabilnost
Politolog Davor Gjenero uzroke aktualnog previranja vidi u „ozbiljno pogrešnom koraku vladajućih“ prošle godine, kada je „pod svaku cijenu forsirana nova parlamentarna većina“, što je dovelo do marginalizacije predstavnika Srba, najveće manjinske zajednice koja je ranije bila uz HDZ na vlasti.
„Sad je jasno da je taj odnos bio dobar ne samo za manjinsku zajednicu, nego prije svega za političku stabilnost nacionalne većine“, kaže Gjenero. Pozivajući se na izjavu bivšeg potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića, navodi kako je problem narastao nakon ulaska Hrvatske u EU, uz ideju da više „ne treba paziti“ na pristojnost i političku korektnost.
Prema njegovoj procjeni, aktualna euforija etnodesnice mogla bi splasnuti već najesen, a „centristi iz HDZ-a“ navodno razmatraju i rekonstrukciju vlade u smjeru prethodnog sastava.
Buden: „Ustašluk kao benigni nestašluk“ pod okriljem vlasti i institucija
Filozof Boris Buden problem sagledava bitno drugačije. Na popularni poklič „ajmo, ajmo, ustaše!“ odgovara pitanjem: „A kamo? U budućnost sigurno ne.“ Po njemu, takvoj javnosti „prošlost je sve što im je preostalo“ – jedina dimenzija u kojoj još mogu oblikovati svoj život, dok su pitanja rata i mira, socijalne pravde, blagostanja i klimatskih prijetnji „u tuđim rukama“.
Buden smatra da novodobnim ustašama „nisu potrebni ni Jugoslavija ni komunisti“ da bi ih pobjeđivali „kao kućni ljubimci vlasti“, dok se njihov „ustašluk tretira kao benigni nestašluk“. U toj slici spominje i veteransku klijentelu te Hrvatsku katoličku crkvu, koju naziva „realno egzistirajućim dokazom konačnog trijumfa materijalističkog ateizma“, postavljajući retoričko pitanje „što će im Bog kad imaju Antu Pavelića“.
„Ni državom, ni školom se nisu zasitili, pa sad osvajaju ulice i stadione, koncerte i festivale. Svugdje ih je, osim u vjeri… Što je ‘ajmo, ajmo ustaše!’, ako ne sažeti poučak 30 godina duhovne obnove u Hrvata“, zaključuje Buden.
Šta slijedi?
Hoće li ljetni niz incidenata postati „novo normalno“ ili tek sezonska devijacija, pokazat će naredne sedmice. Već predstojeći FALIŠ u Šibeniku mogao bi biti indikator daljnjeg političkog kretanja i društvenih tenzija u Hrvatskoj.
Foto Facebook
