Dodik kupuje vrijeme, usvaja zakon koji će stupiti na snagu tek šest mjeseci od objave

123aa
Vlada Republike Srpske uputila je jučer prema Narodnoj skupštini RS-a Prijedlog zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS-a. Prijedlog koji je upućen prema hitnom postupku, trebao bi "razvlastiti" Agenciju za lijekove BiH.

Prijedlog je Vlada RS-a utvrdila na jučerašnjoj sjednici, a detalji dokumenta izazvali su burne reakcije na političkoj sceni BiH.

"Ovim zakonom osniva se Agencija za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske, kao ovlašteni organ nadležan za oblast lijekova i medicinskih sredstava, koji se proizvode i upotrebljavaju u medicini u RS-u. Agencija je samostalna upravna organizacija i ima svojstvo pravne osobe", stoji u prijedlogu.

 

Međutim, ukoliko se malo bolje analizira prijedlog Milorada Dodika i SNSD-a kada je riječ o formiranju nove agencije za lijekove, čini se kako "ključni detalj" dokumenta zapravo predstavlja član 137. koji se odnosi na stupanje na snagu samog zakona.

Politički neposluh i nepoštovanje državnih institucija, rukovodstvo SNSD-a, ali i Milorad Dodik počeli su pokazivati nakon odluke bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka da donese Odluku o dopuni Krivičnog zakona u BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida, ali i ratnih zločinaca.

Nakon ove odluke, vlast u RS-u predvođena Dodikom saopćila je kako će krenuti u niz odluka koje bi trebale entitetu vratiti nadležnosti koje su prenesene na državu. Najavio je Dodik tako prijenos nadležnosti kada je riječ o Oružanim snagama, Obavještajnog agenciji, Upravi za indirektno oporezivanje, VSTV-u i drugim institucijama.

Da misli ozbiljno, dokazalo je i izdanje Službenog glasnika RS-a od 7. oktobra u kojoj je objavljen Ukaz o proglašenju zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika kojom se donosi zakkon o dopuni krivičnog zakona BiH.

Ovaj Ukaz, kako se navodi u dokumentu, stupio je na snagu narednog dana od objavljivanaj u Službenom glasniku RS-a, tačnije od 8. oktobra.

Prijenos nadležnosti, ali s odgodom

Međutim, čini se kako SNSD i Milorad Dodik, uprkos brojnim najavama stvaranja institucija koje bi trebale preuzeti nadležnosti državnih, ipak na određeni način taktizira kada je riječ o datumima.

Za razliku od Ukaza kojim se odluka Valentina Inzka proglašava ništavnom, a koji je stupio na snagu dan nakon objavljivanja, Prijedlog zakona kojim bi se trebala formirati entitetska agencija stupio bi na snagu šest mjeseci nakon objavljivanja u Službenom glasniku.


 

"Ovaj zakon objavljuje se u 'Službenom glasniku Republike Srpske', a stupa na snagu šest mjeseci od dana objavljivanja", navodi se u članu 137. Prijedloga zakona.

Iako su dosadašnje Dodikove odluke donošene impulsivno, čini se da, kada je riječ o nešto konkretnijim potezima, odgoda stupanja na snagu može se protumačiti i kao kupovina vremena.

S obzirom da je već ranije, predsjednik SNSD-a nekoliko puta najavio kako će RS ići "do kraja" kada je riječ o prijenosu nadležnosti, ostaje nejasno zašto se, ako je cilj već jasan, taktizira s datumom objavljivanja odluke, ali i datumom njenog stupanja na snagu.

Tokom 2022. godine, stranke u Bosni i Hercegovini ulaze u predizbornu kampanju, a Evropska unija i čelni ljudi iz Brisela, upravo 2022. godinu vide kao ključnu kada je riječ o pravcu u kojem bi Bosna i Hercegovina trebala ići.

U međuvremenu, vlast u RS-u suočava se s brojnim aferama, a upravo su kadrovi SNSD-a ti upravljaju svim procesima u RS-u.

Iako je politička kriza na prostoru Bosne i Hercegovine vjerovatno jedna od ozbiljnijih od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, "taktiziranje" kada je riječ o objavljivanju "presudnih" odluka jasan je pokazatelj kako je pored "patriotskog naboja", u ovom trenutku za kadrove SNSD-a mnogo važnija kupovina vremena.

Donošenjem odluka "s odgođenim rokom stupanja na snagu", SNSD svakako da želi stvoriti političku atmosferu koja bi tokom 2022. godine stvorila podlogu za pobjedu na izborima, ali i skretanje afera koje trenutno opterećavaju vlast u ovom bh. entitetu.