Globalna sigurnosna i ekonomska kriza mobilizirale su cijeli svijet, a države primorale na donošenje mjera kojima će potencijalne prijetnje biti spremnije dočekane i ublažene.
U slučaju BiH još izostaje aktiviranje Koordinacionog tijela, koje bi koordiniralo aktivnosti u vanrednim okolnostima. Država je obezglavljena, mjere se sporo i neodlučno razmatraju na nižim nivoima, pa tako ni odluka o humanitarnoj pomoći Ukrajini nije odobrena uime BiH.
Jedna adresa
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija nije imao vremena da odgovori na naš upit hoće li i kada Koordinaciono tijelo početi raditi, a eksperti su složni u zaključku da ruska agresija na Ukrajinu i njene posljedice traže jednu adresu za dogovore i odlučivanje.
Ovo koordinaciono tijelo funkcioniralo je na nivou Ministarstva sigurnosti BiH dok je dužnost ministra obavljao Fahrudin Radončić. Odigralo je važnu ulogu u nabavci medicinske opreme, uspostavljanju koridora za dopremanje namirnica stanovništvu, rješavanju sporova i komunikaciji sa susjedima.
- Ta koordinacija je tada bila ekstremno važna, a danas je još i više. Vidjeli ste da je mjera Vijeća ministara BiH u ovakvoj situaciji - zabrana izvoza trupaca! Kako ih nije sramota da pričaju o trupcima? Takav štab, koji je vodio gospodin Radončić, danas bi, pogotovo u ovom ekonomskom dijelu, bio itekako potreban. To tijelo bi obustavilo sve javne nabavke koje nisu od krucijalne važnosti za građane. Iz rekordnih prihoda u budžetima pomoći ugroženima - kaže Draško Aćimović, ekonomski stručnjak i bivši diplomata.
Pitanje odgovornosti
Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije iz Sarajeva Armin Kržalić naglašava da BiH ima Koordinaciono tijelo za zaštitu i spašavanje, koje je zaduženo za definiranje mjera kada su u pitanju prirodne i druge katastrofe, te joj ne treba neko novo.
- Da je država odgovorna, to tijelo ne bi spavalo od 2020. godine, kada se posljednji put sastalo, a tužilaštva i institucije su trebali pokrenuti pitanje odgovornosti tih ljudi - ističe Kržalić.
Nema jedinstvenih mjera
Izostanak jedinstvenih mjera u državi problem je o kojem se govori u svakoj krizi, a, osim što su apsurdne, različite mjere i odluke nižih nivoa nerijetko stvaraju i probleme.
- To je tijelo trebalo, koliko jučer, a ne danas, uraditi mjere u vezi s enormnim divljanjem cijena, pokušajima pojedinaca da samo sebi osiguraju egzistenciju, a drugima da ne ostave ni kilogram brašna, radom trgovačkih centara u prodaji namirnica, kontrolom cijena, ali i ponašanjem u slučaju određenih sigurnosnih prijetnji i drugih pojava koje najviše pogađaju građane - smatra Kržalić.
FOTO: AVAZ
