Drastično smanjen broj migranata koji ilegalno borave u našoj državi, mjere poskupile

migranti
U Bosni i Hercegovini tokom ove godine boravilo je između 1.500 i 2.000 migranata što je značajno smanjenje broja osoba koje ilegalno borave u BiH u posljednje dvije godine.

 

Prema podacima Ministarstva sigurnosti, 2020. godine u prihvatnim centrima za migrante u Bosni i Hercegovini u prosjeku je boravilo 5.900 migranata, a 2021. godinom prosječno 3.800 migranata.

 

Prisilni povratak

Kako je za Fenu rečeno, razlog za to su mjere koje je poduzimalo Ministarstvo sigurnosti BiH zajedno sa agencijama u okviru Ministarstva, na preuzimanju upravljanja migracijama u BiH.

Prvenstveno se to odnosi na Službu za poslove sa strancima koja je preuzela upravljanje prihvatnim migrantskim centrima, izmještanje migranata iz napuštenih objekata, do početka prisilnih povratka migranata u zemlje porijekla koji ilegalno borave u BiH – dodaju iz Ministarstva.

Drugi segment je bolja kontrola i nadzor granice koji vrši Granična policija BiH te aktivnija borba protiv trgovine ljudima i organiziranih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem ljudi, gdje je uz Graničnu policiju BiH učestvuje i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA).

Također, kažu iz Ministarstva, razlog tome je i povećana kontrola i sigurnost u kampovima, koje je od prošle godine osigurava Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH.

Sve te mjere su “poskupile” tranzit preko BiH te značajan broj migranata do krajnjih destinacija pokušava doći koristeći druge rute – tvrde iz ovog ministarstva.

 

Zemlje porijekla

Trenutno se u Bosni i Hercegovini u prihvatnim centrima nalazi oko 2.000 migranata, a kada su u pitanju zemlje porijekla, najviše migranata dolazi iz Afganistana, Pakistana, Bangladeša, Irana i Maroka.

Da je ukupan broj dolazaka zabilježen u BiH u ovoj godini znatno niži od prošlih godina, rečeno je Feni i u Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) iz koje navode da je migrantska situacija u BiH sada stabilna i povoljnija u odnosu na prethodne godine, s dovoljno smještajnih kapaciteta nego ljudi u pokretu kojima je potreban smještaj.

Kako navode, mješovite migracije na zapadnom Balkanu su regionalni fenomen i tokovi migranata su dinamični, ali kada se govori o broju migranata u zemljama zapadnog Balkana, situacija se promijenila u odnosu na prošlu godinu, pri čemu je trenutno 62 posto migranata smješteno u prihvatnim objektima u Srbiji, a 33 posto u BiH.

Također, i iz IOM-a kažu da je povećani kapaciteti bh. vlasti da efikasno upravljaju granicama jedan su od elemenata koji mogu uticati na migracione tokove u BiH te promjene u rutama koje koriste migranti zavise od mnogih faktora, uključujući informacije koje kruže među migrantima o tome kojim rutama da idu ili rutama koje privilegiraju krijumčari.