06 Apr

Dvadeset i devet godina od smrti istaknutog bh. političara: Hamdija Pozderac – žrtva nacionalista

Na današnji dan, prije dvadeset i devet godina, 6. aprila 1988. godine, u Kliničkom centru „Koševo“ u Sarajevu umro je Hamdija Pozderac.

                                                   Piše: Mirza Sadiković

Krajišnik, Cazinjanin, jedan od najistaknutijih bosanskohercegovačkih političara u bivšoj zajedničkoj državi. Povrijeđen i ponižen, u dubokoj depresiji, skončao je svoj život, po mišljenju mnogih, kao jedna od prvih žrtava velikosrpske politike u tadašnjoj jugoslovenskoj federaciji.

Ni do danas nisu razjašnjene okolnosti njegove smrti. Ostalo je otvoreno pitanje – da li je bio žrtva tadašnjeg državnog sistema ili onih koji su taj sistem zloupotrebljavali?!

Zakašnjeli nekrolog

Stoga sjećanje na Hamdiju Pozderca, njegov život i djelo, ovog šestog aprila, nije zakašnjeli nekrolog, već pokušaj da se sa distance od gotovo tri desetljeća rasvijetli doprinos ovog jednog od najvećih političkih formata iz reda bošnjačkog nacionalnog korpusa u gradnji Bosne i Hercegovine.

Zbog suprostavljanja nacionalističkoj politici potkraj prošloga stoljeća naglo je otišao sa političke i životne scene. Uklanjanje sa političke scene bivše Jugoslavije povezuje se isključivo s njegovim istrajavanjem kao predsjednika Ustavne komisije Skupštine Jugoslavije da se ne mijenjaju osnovna načela Ustava iz 1974. godine.

- I Muslimani i Srbi i Hrvati, kao i pripadnici drugih naroda i narodnosti koji žive u BIH obezbjeđuju i ostvaruju u njoj svoj nacionalni identitet i punu afirmaciju nacionalnih vrijednosti. Upravo iz tih razloga, iako se BIH ne definiše kao nacionalna država u klasičnom smislu, ona je uistinu i nacionalna država i za Srbe, i za Hrvate, i za Muslimane i za pripadnike drugih naroda i narodnosti koji žive na njenom tlu - njegov je čuveni citat.

Posebno je zaslužan za priznavanje muslimana - Bošnjaka kao naroda, danas jednog od tri konstitutivna naroda u BIH.

Njegov životni put počeo je u Cazinu, gdje se 15. januara 1924. godine rodio u obitelji Mehe Pozderca, koji je bio najstariji sin Murat-age Pozderca i brata poznatog muslimanskog prvaka Nurije Pozderca.

Uspon i pad

Sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća politička karijera Hamdije Pozderca bila je na vrhuncu. Pored svih dužnosti koje je obavljao, predsjednik Skupštine SRBIH, član Predsjedništva SRBIH, predsjednik CK SKBIH, zajedno sa tadašnjim rukovodiocima u BIH - Brankom Mikulićem i Dragutinom Kosovcem doprinio je snažnom ekonomskom razvoju BIH. Od sirovinske baze BIH je postala značajan proizvođač. Izgrađeno je na hiljade kilometara puteva, hiljadu škola. Poboljšan je položaj Bosne i Hercegovine u tadašnjoj jugoslovenskoj federaciji. Međutim, u tom je vremenu imao i posebnu misiju – pomoć rodnom kraju. Putevi, škole, bolnice – u Cazinskoj krajini jasno se mogla napraviti granica i podijeliti vrijeme na ono prije i poslije stjecanja političke moći obitelji Pozderac (Hamdije, Hakije i Sakiba). U narodu je najpoznatiji Prehrambeni kompleks „Agrokomerc“.

Agrokomerc - dio svake priče o Hamdiji

Upravo će ta kompanija postati dio svake priče o Hamdiji Pozdercu, a riječ je o montiranom procesu preko kojeg se uništila njegova politička moć – aferi „Agrokomerc“.

Arhitektima velikosrpskog nacionalizma, koji je krajem prošlog stoljeća doveo do krvavog raspada SFRJ-a, smetao je Pozderac. Protivnik bilo kojeg nacionalizma. Znali su ukoliko on dođe na čelo Predsjedništva SFRJ da nemaju šanse.

Po oprobanom receptu iz tog vremena, iskonstruisali su i iskoristili „mjeničnu aferu „Agrokomerc“, atakovalo se na ličnost i izmišljane su bizarnosti kako bi od partije i naroda dobili podršku za uklanjanje onih koji – „ometaju samoupravni socijalistički razvoj“. Tada nije bilo većeg grijeha i težeg prijestupa od tog.

Počelo je junu 1986. godine. Nakon afere „Agrokomerc“ slijede optužbe za finansijsku krađu do optužbi za nacionalizam i kontrarevoluciju. Na sjednici CKSKBIH 12. septembra 1987. godine iznuđena je njegova ostavka na mjesto potpredsjednika Predsjedništva SFRJ (a za koji mjesec trebao je preuzeti dužnost predsjedavajućeg Predsjedništva SFRJ), čime je dobijen prostor za njegovu potpunu političku eliminaciju. Završeno je 23. oktobra, kada je isključen iz Saveza komunista. Brat mu Hakija je uhapšen, a drugi brat Sakib penzionisan. Bio je to potpuni trijumf Miloševićeve politike u BIH.

Hamdija, jedan od najviđenijih bh. političara svoga vremena, naučni radnik i univerzitetski profesor, postao je običan građanin Sarajeva, duboko ponižen, pod stalnom policijskom prismotrom i bez adekvatne zdravstvene njege. U takvom stanju nije mogao dugo izdržati. Time je, zapravo, počelo ostvarenje plana razgradnje Bosne i Hercegovine.

Mnogi su prepoznali njegov doprinos davno i nisu to zaboravili ni u ovih dvadeset i devet godina. Tri su grada: Sarajevo, Bihać i Velika Kladuša dala njegovo ime svojim ulicama. Njegov rodni Cazin nije.

Suprostavljao se svemu u BIH što je imalo predznak jedne nacije. Stoga se treba vraćati njegovom djelu, kako bi danas principi državnosti BIH bili riješeni na najbolji način.

Sudbina Hamdije Pozderca, kako je to rekao u svojoj knjizi Admir Mulaosmanović „Bihaćka krajina 1971-1991. utjecaj politike i političke elite na privredni razvoj“ blisko je povezana sa sudbinom BIH – razlika je u tome što velikosrpski napad Hamdija, ipak, nije preživio, a što je njegovoj domovini, s druge strane, pošlo za rukom i othrvala se svim iskušenjima koje su je pogađale i pogađaju.

Zato - umjesto nekrologa, ovoga šestog aprila, dvadeset i devet godina kasnije – podsjećanje da je Hamdija Pozderac čovjek kojem se može zahvaliti opstanak BIH u današnjem obliku.

 

 

(Cazin.NET)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top