“Od jeseni 2018. godine problem sa migrantskom krizom u našoj zemlji je donio niz pokazatelja i pojava za koje možda nismo bili dovoljni pripremljeni – ni kao zajednica ni institucionalno. Procjene su da je oko 60.000 ljudi prošlo kroz Bosnu i Hercegovinu na putu prema Zapadnoj Evropi, a kad pogledamo širi kontekst, ovaj krak je kap u moru onoga broja koji su prošli tom rutom, odnosno procjene pokazuju da je tom rutom prošlo više od milion ljudi“, kazao je profesor.
“Mi kao specifična država u smislu ovih svih mehanizama, donošenja odluka, zaista se nismo na pravi način snašli. Objašnjenja u vezi sa tim se mogu dati, ali praktično kroz medije vidimo samo posljedice problema. Posljedice su napadi na građane. Fali nam činjenica pravog stanja stvari u vezi sa tim. Najveći sigurnosni problem je bio na dva nivoa. Najzastupljeniji je bio vezan za sukobe unutar migrantske populacije, gdje se tokom cijelog putovanja sukobljavaju. Imamo među njima pripadnika različitih kirjumčarskih grupa, gdje članovi rodbine koji su otišli u Zapadnu Evropu plaćaju kriminalnim grupama da ilegalno prebace njihove članove porodice. Drugi nivo je prekršaj krivičnih djela koje vrše u zemljama tranzita; odnosno u smislu da su to uglavnom imovinski delikti, a najveću pažnju javnosti privlač nasilnički delikti, i posebno ubistvo našeg sugrađanina u Sarajevu. Policija Kantona Sarajevo je odradila vrlo važan dio posla i vrlo brzo identifikovala počinioca“, istakao je Mujanović u Novom danu.
O identifikaciji migranata je rekao kako je dijelom istinita tvrdnja da su to ljudi za koje ne znamo ko su, ali da na cijelom putu kretanja migranata nadležni pokušavaju prikupiti što više podataka, kako bi se imao neki trag o njima.
Istakao je i da u strategiji za migracije BiH u sklopu raznih integracijskih procesa ima obavezu da upravlja migracijom i azilom i da je to u nadležnosti državnih institucija BiH. “Ti dokumenti su namijenjeni i napravljeni prije migracijskog pritiska da na prihvatljiv način upravljaju migracijom i azilom. BiH je bila ocijenjena da je na uspješan način upravljala mirgacijama, i ranije smo imali poslovne, legalne, obrazovne migracije, ali kada se ovo desilo, kada je došlo do pojačanog migracijskog pritiska, političke elite su vidjele priliku za razna politička previranja a sve s ciljem dobijanja podrške svog biračkog tijela“, komentarisao je.
Na naše pitanje šta kaže struka gdje bi trebali biti migrantski kampovi, Mujanović je rekao kako zna gdje ne bi trebali biti. “Migrantski kampovi ne bi trebali biti tamo gdje se danas nalaze, odnosno na zapadnom dijelu BiH, u blizini granice sa Evropskom unijom“, naglasio je za N1.
Video možete pogledati i OVDJE
