Za razliku od pilećeg mesa i jaja za konditorsku industriju, gdje je izvoz već omogućen, ovaj sektor koče neriješeni infrastrukturni i zakonski problemi.
Najveća prepreka ostaje nepostojanje sanitarne klaonice – objekta u kojem bi se zaražena perad, posebno slučajevi salmonele, morala eutanazirati na kontrolisan i propisan način. Takav objekat je, prema evropskim pravilima, osnovni uvjet za zdravstvenu sigurnost i praćenje traga proizvoda. Međutim, još se ne zna ko će finansirati njegovu izgradnju i održavanje, niti ko će snositi troškove obeštećenja proizvođačima.
Nakon sastanka predstavnika peradarskog sektora u Doboju ponovo je potvrđeno da su proizvođači i nadležne institucije u zastoju upravo zbog neriješenog pitanja finansiranja.
Predsjednik Zajednice živinara RS Predrag Miličić naglašava da se bez toga ne može ići dalje, dok Mevludin Kahvedžić iz Udruženja peradara FBiH upozorava da su kooperanti prepušteni sami sebi, a klaonice sada postupaju prema vlastitim rješenjima, što EU ne prihvata.
U državama Evropske unije eutanazija peradi i nadoknada štete proizvođačima precizno su regulisani zakonima i podržani stabilnim fondovima. U BiH takav sistem ne postoji, zbog čega je sektor izložen velikom riziku i neizvjesnosti, uprkos postojećim proizvodnim kapacitetima.
Tokom naredne godine u BiH stiže inspekcija Evropske unije, čiji će izvještaj odrediti daljnju mogućnost izvoza. Do tada, potrebno je uskladiti praksu, riješiti pitanje finansiranja i uspostaviti sistem koji garantuje potpunu kontrolu slučajeva salmonele. Bez toga, jaja A klase iz BiH, bez obzira na kvalitet, neće moći biti plasirana na evropsko tržište
