Evropski lideri zbog Trumpa strahuju uoči samita NATO-a u Briselu

U Briselu se sljedeće sedmice održava prvi NATO samit nakon neuspješnog samita G7 u Kanadi. Upravo zbog neuspjelog prošlomjesečnog susreta, svjetski mediji pišu da evropski lideri strahuju od njegovog ishoda, a s obzirom da ne znaju s kakvim planom dolazi i šta će od njih tražiti američki predsjednik Donald Trump, strah je, navode, sasvim opravdan.

U kolumni za The Washington Post Anne Applebaum je napisala da se novi detalji o katastorfalnom samitu G7 prošlog mjeseca konstantno pojavljuju od trenutka kada je završen, prenosi Radio Slobodna Evropa. 

"Po svemu sudeći, predsjednik SAD-a se ponašao mnogo gore iza scene nego što je činio u javnosti. Dogodila se beskrajna nevolja, uključujući i trenutak kada je bacio dvije bombone Starbursta na sto i rekao njemačkoj kancelarki: "Evo Angela. Nemoj reći da vam nisam ništa dao"," piše Applebaum

Dodaje da u ovom kontekstu treba razmišljati o predstojećem samitu NATO-a 11. i 12. jula, kao i sastanak Trumpa sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 16. jula.

"Po prvi put od 1945. godine Evropa se bori sa američkim predsjednikom koji ima fundamentalno drugačiji pogled na međunarodnu ulogu Amerike... On može da koristi svoj sastanak sa Putinom u istu svrhu: da zastraši Britance, Nijemce i druge zabrinute agresivnim ruskim ponašanjem, i da ih primora da rade ono što on želi, u svakoj sferi za koju se zabrine,“ piše kolumnistkinja WP.

Ona iznosi i pretpostavku da će shodno tome možda od Nijemaca biti zatraženo da unište svoju automobilsku industriju u zamjenu za držanje američkih trupa u Heidelbergu.

"Možda će Britancima biti rečeno da dovedu do bankrota svoje poljoprivrednike u zamjenu za obećanja o zajedničkim manevrima. Što se tiče manjih zemalja - Estonije, Litvanije - nemaju sreće: nemaju mnogo čipova za pogađanje u ovom novom pokeru, a mogu ih i prodati Putinu - ako ih želi - po niskoj cijeni“, navodi Applebaum. 

"Da li Trump uopšte poznaje historiju?" pita se Foreign Policy i odgovara da je odgovor izgleda "ne", pa stoga ne iznenađuje to što i Evropljani i Amerikanci sada gledaju na samit NATO-a u julu sa određenom zebnjom.

"Iako se može raditi na postepenom smanjenju uloge SAD u Evropi i prepuštanju Evropljanima da se bave sopstvenom odbranom, kretanje u tom pravcu zapravo čini EU važnijom, a ujedno igra bitnu ulogu u održavanju mira i prosperiteta u Evropi. Ako Trump želi manje da čini za NATO, ukratko, on bi trebalo da prihvati EU umjesto da je negira“, ističe politički magazin.

"Washington nije želio da nijedna zemlja ne bude dominantna u Evropi ili da je unificira pod njenim rukovodstvom, jer bi regionalni hegemon ove vrste bio konkurent i može na kraju pokušati da uspostavi značajnu bezbjednosnu ulogu na zapadnoj hemisferi i prisiliti Amerikance da se više brinu za odbranu svojih obala," piše američki medij.

Navodi i da danas u Evropi nema potencijalnog hegemona i da stoga ne postoji ozbiljna prijetnja regionalnoj ravnoteži moći. Kada je riječ o sastanku sa Putinom, u tekstu se tvrdi da ako je Trump pametan i zainteresovan za dobar sporazum sa Putinom, on bi želio da se pojavi u Helsinkiju nakon uspješnog samita NATO-a i jedinstvenim savezom iza sebe.

"Ako bi se Trump pojavio sa neuspešnim samitom NATO-a, Putin bi već postigao osnovni strateški cilj i imao bi malo razloga da Trumpu napravi bilo kakvu uslugu“ .
 

Usluga za Evropu



Financial Times podsjeća da će za nekoliko sedmica Trump održati svoj prvi samit sa još jednim liderom kojima ima neprijateljski odnos prema EU - Vladimirom Putinom. FT smatra da politički lideri EU imaju razloga da gledaju na taj sastanak sa realnim strahom:

"Ako Trump istraje u svojim prijetnjama i ostavi visoke carine na evropske automobile, pritisak na lidere EU će se samo povećati. Čudno zvuči, ali ipak, Trumpova administracija možda čini uslugu Uniji. Upravo u vrijeme kada jačaju unutrašnje tenzije među 28 država članica, SAD ih podsjećaju na važnost kolektivne odbrane evropskih interesa“.

U tekstu se upozorava da bi populistička plima mogla da raste, s nacionalističkim partijama kao što su Švedske demokrate i Alternativa za Nemačku koje, kako pokazuju ankete, i dalje jačaju.

"Izbori u Evropskom parlamentu 2019. idealna su teritorija za opozicione birače i mogli bi drastično promijeniti ton u Briselu. Tada bi tradicionalna federalistička strategija pozivanja na jačanje ovlaštenja parlamenta mogla da bude spektakularno spriječena. Varvari će biti unutar kapija“. 
 

Upozorenje saveznicima



U međuvremenu, New York Times, američki predsjednik je napisao upozoravajuća pisma liderima nekoliko saveznika iz NATO-a, uključujući Njemačku, Belgiju, Norvešku i Kanadu – optužujući ih da ne troše dovoljno na svoju odbranu.

"Pisma upućena u junu su posljednji znak opreza između Trumpa i američkih saveznika dok se ne sastanu na samitu NATO-a naredne sedmice u Briselu, gdje će biti pažljivo testirana posvećenost predsjednika Alijansi,“ navodi list, koji otkriva sadržaje pojedinih pisama.

"Kao što smo razgovarali tokom vaše posjete u aprilu, u Sjedinjenim Državama postoji sve veća frustracija da neki saveznici nisu uradili ono što je obećano," rekao je Trump njemačkoj kancelarki Angeli Merkel , prenosi NYT tvrdnje anonimnog izvora koji je vidio sadržaj pisma.

List kaže i da je u pismu Trump rekao Merkel da Njemačka takođe snosi krivicu zbog neuspjeha drugih zemalja NATO-a da izdvoje dovoljno sredstava za odbranu.

U tekstu se ujedno prenose i stavovi John aR. Boltona, Trampovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost.

"Predsjednik želi snažan NATO," rekao je Bolton. "Kada ljudi govore o potkopavanju NATO saveza, trebalo bi da pogledaju one koji dovode do toga da NATO bude manje efikasan u vojnom smislu.“

NYT zaključuje da su za diplomate, koji se nadaju da će izbjeći sastanak lidera za čiju propast će biti odgovoran Trump, pisma zabrinjavajuća.