Nakon nekoliko dana neizvjesnosti, zabrinutosti i protesta, dijalizni pacijenti iz Sanskog Mosta konačno su dobili vijest koja im donosi barem malo olakšanja. Kantonalna bolnica „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću uplatila je 52.000 KM Zavodu za dijalizu i transplantaciju Republike Srpske kako bi se omogućio nastavak njihovog liječenja u Prijedoru.
Iza ove vijesti, međutim, krije se mnogo ozbiljniji problem. Ljudi kojima je dijaliza neophodna za život našli su se u situaciji da zbog neplaćenih računa i neriješenih odnosa između zdravstvenih institucija strahuju hoće li dobiti naredni tretman.
Trinaest pacijenata iz Sanskog Mosta suočilo se s obustavom dijalize u Prijedoru, gdje su godinama odlazili na liječenje. Umjesto sigurnosti i redovne zdravstvene zaštite, dočekala ih je neizvjesnost zbog dugovanja koja nisu nastala njihovom krivicom.
Zbog ozbiljnosti situacije pacijenti su se okupili ispred Doma zdravlja u Sanskom Mostu, gdje su mirnim protestom pokušali skrenuti pažnju nadležnih na problem koji direktno ugrožava njihovo zdravlje.
Za ove ljude dijaliza nije pregled koji se može odgoditi za nekoliko dana. Riječ je o medicinskom postupku bez kojeg pacijenti s teškim oštećenjem funkcije bubrega mogu doći u životnu opasnost.
Prema informacijama koje su objavljene nakon protesta, Kantonalna bolnica u Bihaću izdvojila je 52.000 KM vlastitih sredstava kako bi se spriječio daljnji prekid liječenja. Uplatu je potvrdio vršilac dužnosti direktora bolnice Amel Kardašević, koji je naveo da se očekuje i izmirenje preostalih finansijskih obaveza.
Ipak, iznos koji je sada uplaćen samo je dio ukupnog duga.
Prema podacima Zavoda za dijalizu i transplantaciju Republike Srpske, dugovanja za pružene usluge do kraja oktobra premašila su 335.000 KM, dok je više od 300.000 KM već dospjelo na naplatu.
Dodatnu zabrinutost izazivaju informacije da su pojedine fakture mjesecima bile neriješene zbog administrativnih propusta. Direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona Ermin Goretić, prema ranijim medijskim navodima, potvrdio je da je devet faktura završilo u pogrešnoj službi, zbog čega nisu pravovremeno obrađene.
Istovremeno, iz Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja saopšteno je da ova institucija nema dospjelih dugovanja prema Kantonalnoj bolnici u Bihaću za predmetne usluge.
Takve informacije dodatno otvaraju pitanje kako je moguće da pacijenti ostanu bez redovne terapije dok institucije međusobno razjašnjavaju finansijske i administrativne obaveze.
Iz bihaćke bolnice ranije je objašnjeno da je situaciju dodatno otežala promjena u načinu ugovaranja zdravstvenih usluga tokom 2026. godine. Novi ugovor zaključen je tek u oktobru, a u međuvremenu su se tretmani produžavali zahvaljujući direktnim dogovorima s pružaocem usluga.
Poseban problem za pacijente predstavlja i mogućnost da se ubuduće moraju liječiti u Bihaću. Za osobe koje nekoliko puta sedmično prolaze kroz iscrpljujuće dijalizne tretmane, dodatna putovanja mogu predstavljati ozbiljan fizički napor.
Uplata 52.000 KM zato jeste važna i ohrabrujuća vijest, ali ne znači da je cijeli problem riješen. Preostala dugovanja i dalje zahtijevaju konkretno rješenje, a pacijenti zaslužuju jasnu potvrdu da njihovo liječenje više neće biti dovedeno u pitanje.
Ovaj slučaj otvorio je i mnogo šire pitanje odgovornosti zdravstvenog sistema. Ko je trebao reagovati ranije? Zašto se čekalo da pacijenti izađu na protest? Kako je moguće da se problem nagomilanih dugovanja rješava tek kada se pojavi opasnost od prekida terapije?
Odgovore na ova pitanja javnost tek treba dobiti.
Najvažnije je da ljudi koji se već svakodnevno bore s teškim zdravstvenim problemima više ne budu prisiljeni voditi dodatnu borbu s institucijama.
Pacijenti iz Sanskog Mosta nisu tražili nikakve privilegije. Tražili su mogućnost da nastave liječenje koje im je neophodno za život.
Novac je sada uplaćen i stvoreni su uslovi za nastavak tretmana, ali ostaje obaveza nadležnih da osiguraju trajno rješenje.
Jer zdravlje ljudi ne smije zavisiti od neplaćenih faktura, administrativnih propusta i međusobnog prebacivanja odgovornosti.
Foto: Arhiva/Ilustracija/Cazin.net
