BiH je jedna od rijetkih zemalja u kojoj su mnogi osuđeni da nakon završenog fakulteta diplomu stave u regal da im služi za ukras, a onda se upišu na neki od zanata kako bi dobili certifikat koji znači „posao” u inozemstvu, ali i kod nas.
Vozači u Sloveniji
Da je trend prekvalifikacije zanimanja sve izraženiji, potvrđuju nam kako upisnici kurseva tako i predavači u obrazovnim institucijama. Svi ističu podatak kako je, nažalost, sve više onih koji su završili društvene fakultete, a sada upisuju zanate kako bi postali bravari, zidari, zavarivači, CNC operateri...
Tako u Centru za obrazovanje Široki Brijeg, koji pruža usluge doškolovanja za posao, naglašavaju da su vozači, različiti zanati, medicinske sestre i njegovateljice najaktuelnija zanimanja za koja se polaznici kod njih opredjeljuju.
- Ima slučajeva da ljudi s fakultetom dolaze da upišu zanat. Kada su u pitanju naši polaznici sa završenom srednjom školom, uglavnom su to oni koji su završili mašinsku, saobraćajnu, elektrotehničku. Među njima su i mladi i stari, odnosno, najčešće osobe od 20 do 40 godina, ali ima i onih koji se upisuju sa 50, što se najviše odnosi na one koji se žele prekvalificirati za vozače kako bi dobili posao u Sloveniji - kažu u Centru za obrazovanje.
Slično je i u Institutu za zavarivanje Tuzla, čiji direktor Seid Zulić također pojašnjava da ima i osoba koje nakon završenog fakulteta dođu i prekvalificiraju se u varioce.
- Sve je više zainteresiranih za prekvalifikaciju, jer se određena zanimanja traže i na našem tržištu, ali i u inozemstvu. Od fakultetski obrazovanog kadra na prekvalifikaciju najčešće dolaze oni koji su završili društvene smjerove - dodao je Zulić.
Korak s vremenom
Prema riječima portparola Internacionalnog univerziteta Sarajevo Mirnesa Baltića, i studenti se opredjeljuju za zanimanja nakon kojih će lakše doći do zaposlenja.
- Najveće interesiranje vlada za arhitekturu, psihologiju i IT nauke. Studenti iz inozemstva ipak više upisuju psihologiju, naročito iz Turske. Što se tiče prekvalifikacija, one se najviše odnose na oblast menadžmenta – pojasnio je Baltić.
Prema riječima rukovodioca CNC laboratorija i CNC instruktora Adnana Škulja, na obuku za CNC operatera dolaze i ljudi koji su po struci mašinci, ali dođu na dodatnu obuku, a nerijetko se prijavljuju i ljudi koji su radili na manuelnim mašinama koje je „pregazilo vrijeme”, pa sada mnogi, da bi ostali na poslu, moraju ići ukorak s vremenom.
- Imamo i grupu fakultetski obrazovanih ljudi koji nemaju veze s metalnom i drvnom industrijom. Dođu da bi dobili certifikat i stekli znanje, nakon čega mogu aplicirati za neki posao vani. Imali smo među njima pravnike, ekonomiste, jednu osobu iz medrese... Dakle, nema nikakvog pravila - kaže Škulj, ističući da ima malo poteškoća kada se trebaju educirati osobe koje su završile, primjerice, studij ekonomije, pa im je teško sada objasniti nešto iz potpuno druge struke.
Ž8 = T. ROKVIĆ
Ž6 = Hadžić želi u Njemačku, a do penzije se ne bi vratio
Ž7 = Hadžić: Završio pravo #hamza hadzic#
Hamza Hadžić iz Kiseljaka, jedan od polaznika kursa za CNC operatera i programera, kaže da se na to odlučio nakon završene srednje ekonomske škole i pravnog fakulteta. Ističe da ljubav prema mašinama ima odmalena, pa je to jedan od razloga što je upisao kurs.
- U BiH čak i da završite nekoliko fakulteta, teško je naći posao u struci. Zato sam istražio koje zanimanje je najtraženije i našao sam da se traže CNC operateri. Raspitao sam se i saznao da obuka traje mjesec i po. To je složen proces, naročito programiranje, tako da se tokom cijele karijere uči i nadograđuju znanja i vještine - kaže nam Hadžić, koji želi posao u Njemačkoj te poručuje da se u BiH prije penzije ne bi vratio.
Hamza Hadžić iz Kiseljaka, jedan od polaznika kursa za CNC operatera i programera, kaže da se na to odlučio nakon završene srednje ekonomske škole i pravnog fakulteta. Ističe da ljubav prema mašinama ima odmalena, pa je to jedan od razloga što je upisao kurs.
- U BiH čak i da završite nekoliko fakulteta, teško je naći posao u struci. Zato sam istražio koje zanimanje je najtraženije i našao sam da se traže CNC operateri. Raspitao sam se i saznao da obuka traje mjesec i po. To je složen proces, naročito programiranje, tako da se tokom cijele karijere uči i nadograđuju znanja i vještine - kaže nam Hadžić, koji želi posao u Njemačkoj te poručuje da se u BiH prije penzije ne bi vratio.
(Izvor: Avaz)
