Njemački kancelar Friedrich Merz je pod pritiskom da zauzme odlučniji stav prema Izraelu, dok članovi njegove vlastite koalicije pozivaju Berlin da se pridruži izjavi desetina zapadnih zemalja koje osuđuju nehumano ubijanje Palestinaca.
Merz, koji predvodi njemačku demokršćansku stranku CDU, sve je kritičniji prema Izraelu, piše Reuters.
No Njemačka je bila primjetno odsutna iz zajedničke izjave koju su u ponedjeljak izdale EU i 28 zapadnih zemalja, uključujući Veliku Britaniju i Francusku, a kojom se od Izraela traži da odmah prekine rat.
Te su zemlje osudile ono što nazivaju "kap po kap isporukom pomoći" Palestincima u Gazi i navele da je "užasavajuće" što je više od 800 civila ubijeno dok su pokušavali doći do pomoći.
Reem Alabali Radovan, ministrica za međunarodni razvoj u Merzovoj vladi i članica SPD-a, koalicionog partnera iz redova socijaldemokrata, izjavila je u utorak da nije zadovoljna odlukom Njemačke da ne potpiše tu izjavu.
"Zahtjevi u pismu koje su 29 partnera uputili izraelskoj vladi su mi razumljivi. Voljela bih da se Njemačka pridružila signalu koji su poslali tih 29 partnera", rekla je ona.
Merzov kabinet navodi da je njemačka kritika Izraela slična onoj drugih saveznika. Merz je u utorak izjavio da je premijeru Benjaminu Netanyahuu "vrlo jasno i eksplicitno rekao da ne dijelimo politiku izraelske vlade prema Gazi".
"Iznad svega, vidimo veliko stradanje civilnog stanovništva tamo. Zato želim još jednom obnoviti svoj poziv da se zaista pruži neophodna humanitarna pomoć civilnom stanovništvu u Pojasu Gaze. Način na koji izraelska vojska tamo djeluje nije prihvatljiv", rekao je Merz.
Vladin portparol Stefan Kornelius izjavio je da, iako Njemačka nije potpisala zajedničku deklaraciju, Merz i njegova ministrica vanjskih poslova "iznijeli su vrlo kritične stavove o djelovanju Izraela u Gazi, i po sadržaju i po značaju, rekli su istu stvar."
"Njihove izjave ni na koji način nisu slabije od zajedničke deklaracije", rekao je Kornelius.
Međutim, odluka da se Njemačka ne potpiše deklaraciju dolazi nakon višemjesečne politike suzdržanosti u javnom kritikovanju izraelskih akcija.
Njemački zvaničnici navode da njihov pristup Izraelu proizlazi iz posebne odgovornosti, poznate kao Staatsräson, koja proističe iz naslijeđa nacističkog Holokausta. Vjeruju da više mogu postići putem diplomatskih kanala nego javnim izjavama.
Njemačke izjave o Gazi obično uključuju zahtjev za hitno oslobađanje talaca koje drži Hamas. Zajednička izjava koju Merz ove sedmice nije potpisao nije sadržavala takav zahtjev, iako je navedeno da taoci trpe sve gore uvjete.
Merz je jedan od rijetkih evropskih lidera koji je javno ponudio da ugosti izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, bez njegovog hapšenja po nalogu za ratne zločine koji je izdao Međunarodni krivični sud u Hagu.
Izrael odbacuje optužbe protiv Netanyahua i tvrdi da su politički motivirane. Međunarodni krivični sud navodi da su sve zemlje potpisnice osnivačkog statuta suda, uključujući svih 27 članica EU, obavezne da uhapse Netanyahua ukoliko uđe na njihov teritorij.
Kritičari Merzovog pristupa, uključujući članove koalicionog SPD-a, tvrde da naslijeđe holokausta ne može biti izgovor za ignorisanje izraelskih zločina, te da se, naprotiv, poslijeratni moto "nikad više" sada mora odnositi i na Gazu.
"Situacija u Gazi je katastrofalna i predstavlja humanitarni ponor", navodi se u zajedničkoj izjavi dvojice visokih SPD zastupnika, portparola za vanjsku politiku Adisa Ahmetovića i izvjestioca za Bliski istok Rolfa Mützenicha, koji su pozvali Berlin da se pridruži zajedničkoj deklaraciji.
Za Izrael bi trebale uslijediti "jasne i neposredne posljedice", uključujući suspenziju sporazuma koji reguliše odnose EU i Izraela, te obustavu izvoza oružja Izraelu koje se koristi u kršenju međunarodnog prava, rekli su oni.
