Prema istraživanju javnog mnijenja koje je SNSD proveo u periodu od 27. augusta do 3. septembra na uzorku od 1.000 vjerovatnih birača, više od polovine građana Republike Srpske (55 posto) smatra da se entitet kreće u pogrešnom smjeru.
Slaba izlaznost i Cvijanović u prednosti
Rezultati pokazuju da samo 25 posto ispitanika planira sigurno izaći na izbore, dok 16 posto to “vjerovatno” namjerava učiniti. Najveći dio građana (59 posto) nije siguran da li će izaći na birališta.
Kada je riječ o kandidatima za predstojeće prijevremene izbore, najbolje rezultate bilježi Željka Cvijanović sa 36 posto podrške. Slijede je Siniša Karan sa 27 posto i Igor Dodik sa 25 posto. Na listi stranaka, SNSD ostaje prvi sa 28 posto podrške, dok opozicioni PDP ima 10, SDS sedam, Narodni front četiri, a Ujedinjena Srpska tri posto.
Kriza, odlazak mladih i korupcija
Građani su izrazili zabrinutost zbog političke nestabilnosti (13 posto), odlaska mladih (sedam posto) i korupcije (šest posto). Gotovo polovina ispitanih (49 posto) smatra da se ekonomska situacija u RS-u pogoršala.
Stavovi o liderima i institucijama
Među javnim ličnostima, najpozitivnije ocjene dobili su Vladimir Putin (61 posto) i Milorad Dodik (44 posto), dok su Christian Schmidt i Volodimir Zelenski ocijenjeni pretežno negativno. Negativne ocjene dominiraju i kada je riječ o Centralnoj izbornoj komisiji BiH te NATO-u.
Pitanja referenduma i nezavisnosti
Velika većina ispitanika (77 posto) izjasnila se protiv toga da Christian Schmidt donosi odluke za RS, dok bi 56 posto podržalo ideju nezavisnosti. Više od polovine (53 posto) smatra da RS u budućnosti treba biti nezavisna. Kada je riječ o EU, mišljenja su podijeljena – 34 posto je za članstvo, a 40 posto protiv.
Presuda Dodiku i revizija Dejtona
Većina ispitanih (58 posto) vjeruje da presuda Miloradu Dodiku nije bila pravedna, dok 54 posto smatra da je proces protiv njega bio politički motivisan. Gotovo polovina (46 posto) podržava da Dodik ne poštuje presudu i nastavi obavljati funkciju.
Na kraju, 57 posto anketiranih podržava reviziju Dejtonskog sporazuma s ciljem šire autonomije RS-a, dok se 24 posto protivi takvoj ideji.
