HEFTIČNJAK: Od Amazone do Vijećnice

U našoj rubrici – HEFTIČNJAK –analiziramo i komentiramo sedmicu iza nas.

Ovo je bila sedmica promocije Bosne i Hercegovine. Završen je SFF u kojem je Sarajevo zablistalo kao u najboljim danima, a Mostar je ugostio najbolje skakače u vodu na svijetu. Na Uni je puno turista koji se dive jednoj od najčistijih i najljepših rijeka u Evropi. Bosna i Hercegovina blista u svojoj prirodnoj ljepoti i historijskom naslijeđu, te sve više turista koji dolaze daju nam znak gdje je naš najveći potencijal i gdje kao država i društvo strateški moramo ulagati. Naravno, otišao je Tim Roth i glamur sa njime, ali dašak da možemo biti bolje društvo i uspjšenija država svakako se osjetio. Dobro je dok se političari ne umiješaju, jer čim se oni umiješaju – pokvare i gevikt, što bi rekao naš narod.

Nažalost, bilo je loših vijesti: u jako nevrijeme je pogodilo područje općine Tešanj, zbog čega je u toj jedinici lokalne samouprave proglašeno stanje prirodne i druge nesreće; svakodnevni su incidenti sa migrantima, kako u Krajini tako i u Tuzli; na Kupresu su nažalost smrtno stradala dva deminera. I u svijetu loše vijesti stižu iz Južne Amerike – gori Amazona, najveća prašuma na svijetu koja se smatra plućima Zemlje. Ovaj požar epskih razmjera mogao bi umnogome ubrzati globalno zatopljenje. Amazonska prašuma najveći je proizvođač kisika na Zemlji, Brazil jedna od zemalja najosjetljivijih na klimatske promjene. Zastrašujuće zvuči podatak da je u zadnjih pola stoljeća iskrčena petina ovdašnje prašume. Vlada je stoga odlučila do 2020. smanjiti deforestaciju u Amazoni za 80%.

Duhovi prošlosti nikako da nas napuste. Pa su tako prethodnih nekoliko dana mnogi u Bosni i Hercegovini i regionu komentarisali stav predsjednika Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Mire Kovača kako BiH treba koncipirati u tri regije, te Hrvatima dati zasebnu izbornu jedinicu. Uglavnom, gospodinu Kovaču predlažemo da taj model prvo primjeni u Republici Hrvatskoj, da vidimo kako to funkcionira, pa ćemo i mi u Bosni i Hercegovini razmisliti o tome. Milorad Dodik, s druge strane, ne prestaje da radi protiv države u čijem je Predsjedništvu, pa i on priziva duhove iz prošlosti, a njegov kandidat za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH – Zoran Tegeltija – mogao bi biti pušten niz vodu u utorak, za kada je sazvana vanredna sjednica Predsjedništva BiH o izboru za mandatara.

Da je ovo zemlja apsurda, govori i podatak o porezima u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Tako, na primjer, za platu radniku od 800 KM, na godišnoj razini, u Federaciji se mjesečno na tu platu izdvaja 570 KM poreza, dok je u RS-u taj iznos manji i on je 444 marke. U Aluminiju i dalje sve stoji. Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenika Aluminij Romeo Biokšić kazao je kako je plan ponovnog pokretanja proizvodnje u mostarskom Aluminiju, po svemu sudeći, propao te je najavio nova protestna okupljanja početkom septembra. U ovoj sedmici loše vijesti su stigle i iz Sportsko-rekreativnog centra u Ajdinovićima kod Olova, gdje je došlo do masovnog trovanja hranom. Dvoje djece ima izraženu težu kliničku sliku, dok su ostala djeca sa srednje teškom kliničkom slikom.

Na lokalu dobra vijest: Grad Cazin jedan je od vodećih u Federaciji BiH kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja, govore posljednji dostupni podaci. Sa 3.000 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava Cazin je na samom vrhu u Bosni i Hercegovini, a najveći je i pojedinačni proizvođač mlijeka u BiH. Među vodećim u BiH je i u proizvodnji malina, jagodičastog voća, povrća, a razvijena je staklenička proizvodnja. Također, Cazin ima i brendiran kestenov med kao geografsku oznaku.

U Gradskoj upravi cijene taj potencijal, što govori i činjenica da su jedna od rijetkih lokalnih samuprava koja izdvaja poticaje za poljoprivredne proizvođače.

U ovoj sedmici se obilježava i 27 godina od jednog od najvećih kulturocida nakon Drugog svjetskog rata, 25. augusta 1992. u sarajevskoj Vijećnici je spaljeno neprocijenjivo blago. Zapaljena je Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, gdje se čuvali najvrijedniji zapisi našeg podneblja. Historija se ponavlja. Kada su nacisti 1933. na berlinskom trgu Unten den Liden, najavljujući ''novo doba u povijesti njemačke kulture'', spalili više od 25 000 knjiga, veliki Thomas Mann je taj čin proročanski komentirao: ''Tko pali knjige, prije ili kasnije palit će i ljude''. Tako je i bilo u Bosni i Hercegovini devedesetih. Ali, neprijatelji nisu uspjeli: Stari most blista, Vijećnica isto, na Uni ljudi uživaju u slobodi.