Umjesto profita od otpada pravimo „tempirane bombe“
Uborak, odlagalište otpada u Mostaru, danima je fokusu političkih i ekoloških rasprava. Gradsko vijeće Mostara na vanrednoj sjednici jednoglasno je usvojilo deset zaključaka kojima od nadležnih institucija traži hitne izvještaje o uzrocima nedavnog požara, posljedicama zagađenja te ubrzano pronalaženje nove lokacije za odlaganje otpada.
Podsjećamo, ova deponija se godinama službeno naziva regionalnom sanitarnom deponijom, jer je projektovana kao regionalni centar za odlaganje otpada i izgrađena je s elementima sanitarne deponije. Međutim, nedavni požar pokazao je da to ne znači da u praksi u potpunosti ispunjava sanitarne standarde.
Deponija Uborak koja je sedmicama upaljena, a i zatrovala je okolno područje te nedavni požar na divljoj deponiji u sarajevskom naselju Buća Potok su samo simptomi sistema koji je zastario i koji je sistemski zanemaren.
Sanitarne deponije
Mnogo je ilegalnih deponija, nesanitarnih i nemaju osnovnu infrastrukturu koja bi spriječila požare, da se gasovi koji se proizvode odvode, kako ne bi dolazilo do nakupljanja metana i slično.
Od 143 lokalne zajednice u BiH, samo 53 ih koristi sanitarne deponije, dok sve ostale otpad odlažu na neuređene deponije. Procjenjuje se da u BiH ima gotovo 1.250 divljih deponija, a ne postoji nijedna toplana koja bi taj otpad spaljivala i proizvodila energiju iz njega.
Ne postoji jedan zvaničan i nesporan broj sanitarnih deponija u BiH, jer različite institucije koriste različite kriterije, projektovana sanitarna deponija, regionalna deponija ili deponija koja stvarno ispunjava sve sanitarne uslove.
Trenutno se može reći da u BiH imamo sedam regionalnih sanitarnih deponija koje su operativne dugi niz godina.
Otvaranjem Regionalnog centra Eko-Sep u Živinicama u aprilu 2025. broj je povećan na osam regionalnih sanitarnih deponija.
Međutim, važno je naglasiti da nisu sve u potpunosti usklađene s EU standardima niti rade bez problema. Primjer je opet Uborak u Mostaru, koji se u službenim dokumentima i dalje vodi kao regionalna sanitarna deponija, ali je zbog okolišnih problema i sudskih postupaka njegov status često osporavan.
Zbog nerazvijene svijesti za reciklažom i nedostatka prateće infrastrukture, podatak da čak 80 posto otpada uopšte ne bi trebalo da završi na deponijama, prolazi ispod radara.
- Sistem za upravljanje otpadom u Bosni i Hercegovini je isključivo baziran na deponovanju otpada, gdje se tek oko 5 posto otpada reciklira, dok ostatak završava na raznim legalnim ili ilegalnim deponijama, u rijekama, šumama i slično. U zadnjem periodu sve su češći požari na deponijama jer su same deponije preopterećene, a postojeća infrastruktura (ako je uopšte i ima) nije odgovarajuća. Ovi požari su samo finalni simptom koji pokazuje da je sistem zastario, preoprećen i zanemaren. Da bi imali sistem za upravljanje otpadom koji može da se nosi sa količinom otpada koju trenutno građani Bosne i Hercegovine proizvode - u prosjeku 329kg godišnje (Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, procjena za 2024 godinu), to zahtijeva dugogodišnje planiranje, ulaganje i usavršavanje sistema – kaže za naš list Milica Končar, stručnjak za cirkularnu ekonomiju.
Alternativno gorivo
Bosna i Hercegovina godišnje uvozi desetke hiljada tona otpada iz Evropske unije koji se prerađuje i koristi kao alternativno gorivo u pećima domaćih cementara. Uvoz opasnog otpada je zakonski zabranjen, a uvozi se isključivo neopasni otpad.
- Velika prilika se nalazi u činjenici da u prosjeku 80 posto miješanog komunalnog otpada koji završi na deponiji može da se reciklira i vrati u industriju. To su sekundarne sirovine kao što su papir, karton, staklo, plastika i metal, za šta sve već postoji tržište sekundarnih sirovina u Bosni i Hercegovini. Razvijanjem odvojenog sakupljanja otpada i reciklaže u Bosni i Hercegovini osigurava se da se resursi drže u upotrebi, deponije se ne zatvrpavaju, a sekundarne sirovine ne gore i ne zagađuju životnu okolinu – istakla je Končar.
Sistem za upravljanje otpadom u BiH je zastario, neuređen i neprilagođen količini otpada koja se stvara te upravo zbog toga BiH nema uslove za gradnju toplane koja bi koristila otpad.
