Na dnevnom redu jedne od hitnih sjednica je Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku. Prijedlog budžeta institucija BiH za ovu godinu bio je na dnevnom redu hitne sjednice Predstavničkog doma 23. i 24. septembra, koja je okončana bez konkretne rasprave i izjašnjavanja poslanika o ovom dokumentu.
Razlog tome je što na sjednici Doma nisu bili prisutni predstavnici predlagača budžeta.
Poslanici su tada odlučili da neće nastaviti raspravu o zahtjevu Predsjedništva BiH da se predloženi budžet institucija BiH za 2025. godinu razmatra po hitnoj zakonodavnoj proceduri bez prisustva predstavnika predlagača.
Jednim od ranijih zaključaka Predsjedništva BiH, koji su parlamentarcima dostavljeni uz predloženi budžet, ministar finansija i trezora Srđan Amidžići zamjenik ministra Muhamed Hasanovićzaduženi su da u Parlamentarnoj skupštini BiH, u ime Predsjedništva BiH, izvještavaju o Prijedlogu budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu.
Nakon ove hitne sjednice, trebala bi biti održana još jedna hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, sa samo jednom tačkom dnevnog reda, a to je Nastavak europskog puta BiH sa fokusom na usvajanje Programa reformi za provođenje Plana rasta za zapadni Balkan, čiji su predlagači poslanici Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Elvisa Hodžić, Aida Baručija i Nihad Omerović.
Predlagači su u zahtjevu za održavanje ove sjednice, koji je upućen 23. septembra, naveli da je poražavajuće i neprihvatljivo da su u julu tekuće godine zbog neusvajanja i nedostavljanja Plana reformi za provođenje Plana rasta za zapadni Balkan od Vijeća ministara BiH Europskoj komisiji, sredstva iz Instrumenta za reforme i rast koja su planirana za Bosnu i Hercegovinu umanjena za 10 posto, odnosno za 108,5 miliona eura.
Napominju da Vijeće ministara BiH ni na sjednici 17. septembra 2025. godine nije usaglasilo i usvojilo Plan reformi za provođenje Plana rasta za zapadni Balkan, a koji je trebalo do 30. septembra ove godine dostaviti Europskoj komisiji kako bi izbjegli ponovno smanjenje alokacije sredstava iz Instrumenta za reforme i rast za BiH u iznosu od 10 posto.
Međutim, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je 30. septembra, na vanrednoj/telefonskoj sjednici, usvojilo Reformsku agendu koja je jedan od preduvjeta da BiH dobije sredstva iz Plana rasta Europske unije za zapadni Balkan.
Kako je tada navedeno iz Vijeća ministara BiH, potvrđena je kontinuirana opredijeljenost Vijeća ministara BiH na provođenju reformskih procesa, kao i ispunjavanju obaveza na europskom putu Bosne i Hercegovine.
Predlagači poslaničke rasprave o nastavku europskog puta BiH, naveli su da je za raspravu o predloženoj tački dnevnog reda potrebno pozvati predsjedavajuću Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto, sve članove Vijeća ministara BiH i direktoricu Direkcije za europske integracije.
Također su naveli da, radi informisanja članova Predstavničkog doma i pripreme za raspravu po predloženoj tački dnevnog reda od predsjedavajuće Vijeća ministara BiH treba tražiti da hitno dostavi Informaciju o provođenju aktivnosti na usaglašavanju Plana reformi, sa usaglašavanom verzijom Plana reformi na bosanskom jeziku i pripadajućom Indikativnom listom investicijskih projekata.
Po okončanju dvije hitne sjednice, predviđeno je održavanje i redovne sjednice Predstavničkog doma državnog parlamenta, na čijem dnevnom redu je više zakonskih prijedloga.
