Dok se rat na Bliskom istoku širi, jedan napad dronovima pokazao je koliko je svjetsko energetsko tržište zapravo ranjivo.
Meta napada bio je saudijski naftovod East-West, jedna od najvažnijih energetskih arterija na Arapskom poluotoku. Njegovo zatvaranje možda na prvi pogled djeluje kao problem udaljen hiljadama kilometara od Bosne i Hercegovine, ali ako prekid potraje, posljedice bismo mogli osjetiti mnogo bliže – prije svega na benzinskim pumpama, kroz cijene transporta, a zatim i kroz novi inflacijski pritisak.
Ovo više nije samo pitanje cijene jednog barela nafte. Problem je u tome što se istovremeno zatvaraju ili ugrožavaju upravo oni putevi koji su trebali biti alternativa jedni drugima.
Naftovod koji je postao energetski obilazni put
East-West naftovod dug je oko 1.200 kilometara i povezuje saudijska naftna polja na istoku zemlje s lukom Yanbu na Crvenom moru.
Njegova važnost posljednjih mjeseci dramatično je porasla.
Zbog ozbiljnih problema s plovidbom kroz Hormuški tjesnac, Saudijska Arabija je upravo ovim pravcem mogla prebacivati ogromne količine nafte preko kopna i izvoziti ih s druge strane Arapskog poluotoka.
Prema podacima Reutersa, naftovodom se transportovalo približno četiri miliona barela dnevno, odnosno količina koja odgovara oko četiri posto ukupne svjetske ponude, dok bi zalihe u luci Yanbu bez obnove dotoka mogle biti dovoljne za svega nekoliko dana. (Reuters)
To objašnjava zašto je jedan napad na crpnu stanicu odmah postao globalna vijest.
Saudijska Arabija sada vodi utrku s vremenom
Najvažnije pitanje više nije samo koliko je infrastruktura oštećena, nego koliko brzo može biti osposobljena.
Ako se dio naftovoda vrati u funkciju relativno brzo, tržište bi moglo zaključiti da je riječ o ozbiljnom, ali privremenom poremećaju.
Ako popravak potraje sedmicama, situacija se potpuno mijenja.
Saudijska Arabija može neko vrijeme koristiti postojeće zalihe, alternativne terminale i druge logističke mogućnosti. Međutim, nijedna od tih opcija nije neograničena.
Rezervoari se prazne.
Brodovi moraju pronaći sigurne rute.
Osiguranje tankera postaje skuplje.
Transport traje duže.
Na kraju sve to završava u cijeni barela.
Problem je što su ugrožena oba izlaza
U normalnijim okolnostima zatvaranje jednog pravca moglo bi se ublažiti korištenjem drugog.
Danas je situacija mnogo opasnija.
Hormuški tjesnac, kroz koji tradicionalno prolazi ogroman dio nafte iz Perzijskog zaljeva, već je pogođen ratom i sigurnosnim rizicima.
East-West naftovod bio je način da Saudijska Arabija taj problem zaobiđe.
Ali nafta koja stigne do Crvenog mora zatim mora proći kroz područje koje također postaje sve nestabilnije.
Huti su proširili vojni pritisak prema Bab al-Mandabu, strateškom prolazu na južnom ulazu u Crveno more. Upravo tim putem brodovi nastavljaju prema Sueckom kanalu i evropskom tržištu ili prema drugim svjetskim destinacijama.
Tako nastaje svojevrsna energetska zamka.
Ako je Hormuz nesiguran, koristi se kopnena ruta prema Crvenom moru.
Ako je istovremeno ugroženo i Crveno more, mogućnosti postaju sve manje, sporije i skuplje.
Četiri posto svjetske nafte neće nestati preko noći
Tu ipak treba ostati oprezan.
Naslovi da bi svijet mogao izgubiti četiri posto ukupne ponude nafte zvuče dramatično, ali ne znače da će četiri posto svjetske proizvodnje jednostavno nestati u jednom danu.
Nafta se i dalje proizvodi.
Postoje skladišta, alternativni terminali i mogućnosti preusmjeravanja dijela isporuka.
Međutim, problem nastaje ako poremećaj traje.
Tržište nafte ne reaguje samo na ono što je izgubljeno danas. Reaguje i na strah od onoga što bi moglo nedostajati za nekoliko dana ili sedmica.
Upravo zato je geopolitika toliko snažan faktor u cijeni energenata.
Dovoljno je da trgovci procijene kako postoji realna mogućnost većeg manjka i cijena počinje rasti prije nego što taj manjak stvarno nastane.
A kada nafta poskupi, račun stiže svima
Za građane Bosne i Hercegovine možda je najvažnije pitanje jednostavno: znači li ovo skuplje gorivo?
Ako poremećaj bude kratkotrajan, ne mora značiti veliko i dugotrajno povećanje cijena.
Ali ako cijena nafte ostane visoka duže vrijeme, pritisak će se prije ili kasnije prenijeti i na naše tržište.
Cijena goriva na pumpi ne zavisi samo od cijene sirove nafte. U njoj su kurs dolara, rafinerijske marže, transport, porezi i drugi troškovi.
Zbog toga rast barela od deset posto ne znači automatski deset posto skuplji dizel ili benzin.
Ipak, dugotrajan rast gotovo uvijek počinje prolaziti kroz cijeli ekonomski lanac.
Najosjetljiviji je dizel.
Njime se pokreću kamioni koji dovoze robu u trgovine, veliki dio poljoprivredne mehanizacije, građevinske mašine i veliki dio komercijalnog transporta.
Kada poskupi transport, ne poskupljuje samo vožnja automobilom.
Poskupljuje i roba koju taj kamion prevozi.
Zato ovo nije samo priča o Saudijskoj Arabiji
Najveća opasnost današnje situacije nije jedan oštećeni naftovod.
Opasnost je u tome što se problemi gomilaju jedan na drugi.
Rat je već poremetio Hormuz.
Sada je pogođena infrastruktura koja je trebala zaobići Hormuz.
Istovremeno raste rizik u Crvenom moru.
Ako se tim problemima pridruže novi napadi na tankere, rafinerije, luke ili cjevovode, energetsko tržište moglo bi ući u fazu u kojoj više nije pitanje hoće li energenti poskupjeti, nego koliko snažno i koliko dugo.
Narednih nekoliko dana zato će biti izuzetno važni.
Ako Saudijska Arabija uspije brzo vratiti značajan dio East-West naftovoda u funkciju, pritisak na tržište mogao bi oslabiti.
Ako se pokaže da će sanacija trajati sedmicama, dok sigurnost Hormuza i Bab al-Mandaba ostane ozbiljno narušena, svijet bi mogao ući u novu fazu energetske krize.
A u globalno povezanoj ekonomiji udaljenost više ne predstavlja zaštitu.
Dron može pogoditi crpnu stanicu u saudijskoj pustinji, ali ekonomski udarni val može završiti na računu vozača u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Banjoj Luci ili bilo kojem drugom gradu u Evropi.
Upravo zato ovu vijest vrijedi pratiti.
Ne zato što treba stvarati paniku, nego zato što se na Bliskom istoku trenutno odlučuje koliko će jedan od najvažnijih svjetskih energenata biti dostupan – i po kojoj cijeni.
Foto: Ilustracija/Cazin.net
