Hrvatska se prema jednom važnom ekonomskom pokazatelju našla uz bok najrazvijenijim evropskim državama. Riječ je o udjelu naknada zaposlenima u općoj državi, koje su, prema podacima Eurostat-a, dosegle čak 13,6% BDP-a.
Time se Hrvatska svrstala uz zemlje poput Finska i odmah iza Danska, koje tradicionalno imaju snažne i dobro finansirane javne sisteme.
Međutim, iza ovog podatka krije se drugačija slika realne ekonomije. Hrvatska i dalje ne prati najrazvijenije zemlje po produktivnosti ili životnom standardu. Razlika u plaćama između javnog i privatnog sektora narasla je na oko 600 eura, što ukazuje na sve izraženiji disbalans i potencijalni pritisak na privatni sektor.
Ekonomist Velimir Šonje ističe da je Hrvatska i prije 2024. imala iznadprosječan udio plata u javnom sektoru (oko 11% BDP-a), ali da je snažan rast zabilježen upravo tokom 2024. i 2025. godine.
Važno je naglasiti da se ovaj pokazatelj odnosi na tzv. opću državu – dakle administraciju, zdravstvo, obrazovanje i javne službe – dok državna preduzeća nisu uključena.
Stvarni standard: Hrvatska vs. BiH
Kada se pogleda životni standard, slika postaje jasnija:
* Hrvatska ima oko 78% prosjeka EU po BDP-u po glavi stanovnika (PPP)
* Prema stvarnoj individualnoj potrošnji (AIC), standard je i dalje ispod EU prosjeka
S druge strane, Bosna i Hercegovina:
* ima značajno niži BDP po glavi stanovnika (oko 35–40% EU prosjeka)
* ima manji udio plata u javnom sektoru u odnosu na BDP nego Hrvatska
* ali istovremeno ima neefikasniji i fragmentiran javni sistem
Drugim riječima, dok Hrvatska izdvaja više novca za javni sektor (i time podiže standard kroz javne usluge), BiH troši relativno manje – ali često bez adekvatnog efekta na kvalitet usluga.
Ključna razlika
* Hrvatska: visok nivo izdvajanja + rast plata → ali jaz između privatnog i javnog sektora
* BiH: niži nivo izdvajanja → ali slabija organizacija i efikasnost sistema
Hrvatska pokazuje da visoka izdvajanja za javni sektor ne znače automatski i visok životni standard. Iako je po tom pokazatelju u rangu najrazvijenijih zemalja, realni standard građana i dalje zaostaje.
Bosna i Hercegovina se nalazi u još izazovnijoj poziciji – s nižim ukupnim ekonomskim kapacitetom i slabijom efikasnošću javnog sektora. Ključni problem nije samo koliko se troši, nego kako se troši.
Za obje zemlje vrijedi isto pravilo: bez rasta produktivnosti i jačanja privatnog sektora, dugoročno povećanje plata u javnom sektoru može stvoriti više problema nego koristi.
FOTO: Ilustracija Cazin.net/ CGPT
