Dosadašnja politika Milorada Dodika, koja je godinama blokirala NATO put Bosne i Hercegovine, prema najnovijim signalima prolazi kroz određenu retoričku transformaciju, sa nastojanjem da se pozicionira kao proamerička. Upravo zbog toga, takav zaokret mora biti podvrgnut jasnom i objektivnom testu političke vjerodostojnosti. Navodna promjena kursa može se potvrditi isključivo konkretnim i mjerljivim potezima, a ne deklarativnim izjavama.
Test Dodikove iskrenosti podrazumijeva nedvosmislenu podršku NATO integracijama Bosne i Hercegovine, usvajanje zakonodavnih rješenja koja jačaju državne institucije, te dosljedno poštivanje ustavnog poretka BiH. Bez tih elemenata, svaka prozapadna retorika ostaje nedovoljna i podložna opravdanoj sumnji međunarodne zajednice i domaće javnosti.
Dobar signal je da je Vijeće ministara BiH prije nokoliko dana jednoglasno donijelo Odluku o usvajanju Programa reformi BiH 2025., što će biti dostavljeno u sjedište NATO-a u Briselu.
One glasove u međunarodnoj zajednici koji smatraju da je došao kraj NATO-a i američko-evropskog savezništva, utišao je današnji govor američkog državnog sekretara Marca Rubija na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji gdje je podvukao:
"U vremenu naslova koji najavljuju kraj transatlantske ere, neka svima bude jasno da to nije ni naš cilj ni naša želja, jer nama Amerikancima, iako nam je dom u zapadnoj hemisferi, uvijek ćemo biti dijete Evrope."
Dakle, kada je BiH u pitanju, politička i pravna stabilnost predstavljaju ključ za privlačenje strateških stranih investicija. Interes Sjedinjenih Američkih Država za ulaganja u energetsku infrastrukturu, uključujući južnu gasnu interkonekciju, zatim u namjensku industriju i druge resurse od strateškog značaja, otvara značajnu razvojnu perspektivu za Bosnu i Hercegovinu.
Međutim, sigurnost takvih investicija može biti dugoročno obezjbeđena isključivo kroz članstvo BiH u NATO-u kao i kroz ubrzanu integraciju u Evropsku uniju. Bez jasnog euroatlantskog sidra, ozbiljna i kapitalno intenzivna ulaganja ostaju izložena političkom i sigurnosnom riziku. Dodatni, ali suštinski važan preduslov za masovniji priliv kapitala jeste konačno rješavanje pitanja državne imovine.
Imovina mora biti uknjižena na državu Bosnu i Hercegovinu, u skladu sa Ustavom i važećim zakonima. To je temeljno pravno pitanje koje mora biti riješeno kako bi se bh. resursi mogli staviti u funkciju razvoja. Svaka njena fragmentacija na entitete predstavljala bi pravnu nesigurnost, negativan signal investitorima i potencijalni prostor za destabilizaciju od strane antizapadnih geopolitičkih aktera.
Vladavina prava nije politička opcija, već temeljna vrijednost euroatlantskog sistema, zasnovana na sigurnosti, pravnoj predvidljivosti i ekonomskoj stabilnosti. Polazeći od navedenog, IGES smatra da je trenutak za donošenje jasnih i strateški utemeljenih odluka, kao i za testiranje stvarne opredijeljenosti domaćih političkih aktera prema euroatlantskim integracijama. Zbog toga je pravo vrijeme za NATO!", navode iz IGES-a.
